Od 1992.do 1995. godine više od milijun osoba iz BiH potražilo je izbjegličku zaštitu u više od 100 zemalja diljem svijeta. Istovremeno, milijun osoba je interno raseljeno. Procjenjuje se da izvan BiH i danas boravi oko 750.000 izbjeglih iz tog perioda i najveći broj njih se integrirao u zemljama prihvata. Potpuno ili djelomično uništeno zjapi oko 120.000 stambenih jedinica u BiH, a za 5.400 obnovljenih prijavilo se čak 17.000 obitelji. Tijekom rata bilo je djelomično ili potpuno runišteno 460.000 domova ili gotovo polovica od ukupnog stambenog fonda u BiH. Za obnovu poruešnog potrebno je još oko 550 milijuna eura!
Ovo je izbjeglički karton današnje Bosne i Hercegovine, a koji je nedavno na debati ‘Suradnja medija i organizacija civilnog društva-podrška procesu povratka u BiH’, a u organizaciji Udruge BH novinari i Kraljevine Norveške, predočila Sanja Škuletić-Malagić, savjetnica u ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice.
Udruge više neće moći aplicirati za pomoć
Ona je ovom prilikom istaknula da, unatoč usporenom napretku BiH, domaća proračunska izdvajanja premašuju međunarodna i u stalnom su porastu s učešćem domaćih institucija koje posljednjih godina dostižu približno 75%, dok je udio međunarodnog financiranja oko 25%.
“Međutim, potrebe uveliko premašuju dostupnu pomoć, a zbog usporenog ekonomskog razvoja zemlje, potencijalni povratnici su često suočeni s obeshrabrujućim realnostima života u BiH, kao što su visok stupanj siromaštva i nezaposlenosti u BiH, često problematičan pristup mirovinama, medicinskim uslugama, nužnoj socijalnoj pomoći itd.”, kazala je Škuletić-Malagić.
Ona je ovom prilikom i izvjestila kako nevladine udruge, a među kojima su i udruge povratnika, neće moći aplicirati na programe pomoći obnove i povratka iz mjerodavnog ministarstva, nego ubuduće samo putem općina u kojima borave.
“Ovo je, nažalost, odlučeno zbog znatne manipulacije sredstvima i vrlo niske razine primjene sredstava za povratak, gdje smo imali brojne primjere da je novac uzet, a nije utrošen namjenski”, kazala je ona.
Bajtal: Dvije službene laži o povratku
Brojke pokazuju da se učinilo puno, ali da se mora još puno toga učiniti kako bi se u svoje domove, pa čak i nakon više od dva desetljeća nakon rata, konačno mogli vratiti stanari. Ili barem njihova djeca ili unuci.
Dok službene brojke pokazuju da se u svoju zemlju vratilo nešto više od milijun izbjeglica, a 220.000 imovina vraćeno prijeratnim vlasnicima ili nositeljima stanarskih prava, sociolog Esad Bajtal smatra da je ova brojka pokazuje samo prividan povratak u BiH.
“Često ‘BHS bleferi’ i dežurni čuvari nacionalnih interesa upotrebljavaju upotrebljavaju mehanizam manipulacije povratkom i povratnicima. Ne mogu se utvrditi točni podatci povratka. Mnogi su fiktivni, dođu prijave se i odu u zemlju gdje danas žive i rade jer ondje gdje su prije živjeli nemaju mogućnost zaposlenja i života. Dvije su službene laži o povratku: da se vratilo više nego jest i ona da se vratilo manje nego što jest. Kako kome u pojedinom političkom trenutku odgovrara. Ali, danas imamo i situaciju da nam masovno iseljavaju mladi u potrazi za boljim životom, ankete pokazuju da njih 80% želi otići, imamo najmanju kupovnu moć u Europi, a istodobno je Sarajevo skuplje od Amsterdama”, kazao je profesor Bajtal.
(V.S./Republikainfo.com)


