Europska unija upozorila je vlasti u Bosni i Hercegovini da je zemlja suočena s ozbiljnim rizikom da uskoro dospije na popis država pod posebnim financijskim nadzorom zbog nedonošenja zakona bitnih za sprječavanje pranja novca i borbe protiv terorizma.
Iz Izaslanstva EU-a u Sarajevu danas su podsjetili kako je u veljači 2025. godine Bosna i Hercegovina ušla u jednogodišnje razdoblje promatranja koje provodi Radna skupina za financijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF), globalno nadzorno tijelo za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma.
Do toga je došlo zbog niza nedostataka u sustavu za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma u Bosni i Hercegovini, koje je utvrdio Komitet Vijeća Europe MONEYVAL u svom izvještaju o uzajamnoj evaluaciji iz prosinca 2024. godine, dodali su.
“Jednogodišnje razdoblje promatranja istječe za nekoliko tjedana. Ako ne bude ostvaren znatan napredak u otklanjanju nedostataka koje je istaknuo MONEYVAL, postoji visoka vjerojatnost da će FATF uvrstiti Bosnu i Hercegovinu na popis država pod pojačanim nadzorom (tzv. siva lista)”, upozorili su iz Izaslanstva EU-a.
U praksi bi to imalo izravne posljedice za poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije i ekonomski kredibilitet Bosne i Hercegovine zbog posebnih provjera svih financijskih transakcija te bi utjecalo na pristup međunarodnim financijskim tržištima i transakcijama, privatne komercijalne aktivnosti, kao i javne fiskalne poslove.
Također bi moglo negativno utjecati na izglede Bosne i Hercegovine da pristupi Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
Tijela vlasti u Bosni i Hercegovini EU poziva da stoga djeluju hitno, odnosno osiguraju što brže donošenje Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom te Zakona o ciljanim financijskim sankcijama za terorizam, financiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje.
Od BiH se traži i da napokon uspostavi registar stvarnih vlasnika pravnih subjekata.
Zbog unutarnjih političkih sukoba i rasprava o tome što su čije ovlasti, BiH do danas nije uspjela uspostaviti funkcionalno koordinacijsko tijelo za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
Ne postoji ni sustav nadzora temeljen na procjeni rizika, osobito nad odvjetnicima, bilježnicima, računovođama, agentima za nekretnine i pružateljima usluga virtualne imovine niti se može nadzirati ulazak rizičnih osoba u vlasničke strukture tvrtki.
Od tužiteljstava i sudova traži se povećanje broj istraga i presuda za pranje novca, kao i ujednačena sudska praksa koja sada ne postoji jer svaki entitet kreira svoju sudsku praksu.
/Desk/