BiH bi od ministara za europska pitanja članica EU trebala dobiti uvjetnu preporuku za otvaranje pristupnih pregovora kada postigne nužan stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo. Ova uvjetna preporuka Vijeća ministara EU za BiH je u skladu sa stavom Europske komisije (EK) koja je u ovogodišnjem izvješću također uvjetno preporučila otvaranje procesa za našu zemlju.
“Vijeće (EU) preporučuje da Europsko vijeće odluči otvoriti pristupne pregovore s BiH kada se postigne nužan stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo”, stoji u najnovijem nacrtu zaključaka za BiH koje trebaju usvojiti ministri za europska pitanja zemalja članica EU, a koji je Radio Slobodna Europa (RSE) imala na uvid. Prema pisanju RSE-a, Ukrajina i Moldavija bi, za razliku od BiH, prema ovim zaključcima, trebale dobiti jasnu preporuku Vijeća EU da se odobri otvaranje pregovora o članstvu za obje države, prenosi Dnevni list.
Treba sačekati 12. prosinca kada bi ministri nadležni za europska pitanja trebali i usvojiti ove zaključke na sastanku Vijeća općih poslova. No, konačna odluka o otvaranju pristupnih pregovora u nadležnosti je Europskog vijeća koji čine lideri svih članica. Oni će se sastati 14. i 15. prosinca kada će raspravljati o preporukama o pristupnim pregovorima te donijeti i formalnu odluku. Iako je fokus rasprave, kako mediji izvješćuju, Ukrajina i Moldavija i pitanje BiH nametnulo se kao vrlo važno.
Brojna pitanja
Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za europsku stabilnost (ESI), komentirajući za Deutsche Welle, kazao je kako se o BiH razgovara kao o jedinoj zemlji zapadnog Balkana u svjetlu mogućnosti napretka u procesu pristupanja EU kada je u pitanju prosinačko Vijeće.
“Međutim, ono o čemu se razgovara možda nije ono što u BiH očekuju. Oni očekuju odgovor hoće li se otvoriti pregovori ili ne. S obzirom na procedure koje postoje u EU, da je potrebna bezuvjetna preporuka Europske komisije itd. u prosincu gotovo da je nemoguće da će BiH otvoriti pregovore. Ono što je moguće je da se pojasni što je to što zemlje članice očekuju od BiH da bi taj korak bio napravljen, tako da u ožujku dobijemo izvješće EK o napretku i ukoliko bude pozitivan, onda možda na ljeto BiH i otvori pregovore. Međutim, tu je puno ‘ako’ i puno je pitanja, ali kažem da se jedino o BiH danas razgovara ozbiljnije kada je u pitanju proces proširenja EU”, rekao je Ćerimagić.
Osvrćući se na nedavni potez šefova diplomacija šest zemalja članica koji su u zajedničkoj izjavi kazali da bi do kraja godine trebalo otvoriti pregovore s BiH te odgovarajući na pitanje koliko je to realno i po osnovu čega su došli do takvog zaključka, Ćerimagić je ocijenio da je teško očekivati da u prosincu BiH dobije pozitivan odgovor na otvaranje pregovora.
“Ono što oni smatraju jest da je sada geopolitički trenutak, kako se otvaraju pregovori s Ukrajinom i Moldavijom da je potrebno napraviti isti korak i s BiH. Oni su zaista uspjeli postaviti BiH na agendu, da se o njoj razgovara, i danas čak u Berlinu koji je bio skeptičan prema čitavoj ideji za otvaranje pregovora s BiH, puno se ozbiljnije razgovara o tome što uraditi. Međutim, zbog tih procedura i ustaljene prakse koja postoji u EU teško je očekivati da u prosincu dobijemo odgovor koji će kazati ‘da, otvaramo pregovore s BiH’. Za BiH što je u ovom trenutku potrebno jest da, s obzirom da imamo 14 prioriteta i devet koraka, da je to sve kompleksno, da postoji puno nepoznavanja što je to točno što BiH treba uraditi”, kazao je Ćerimagić za DW.
Zaključio je kako u prosincu očekuje da zemlje članice kažu što je to točno što BiH može uraditi do kraja ožujka kako bi dobila pozitivan odgovor.
“Nakon toga za otvaranje pregovora koji, zapravo, nisu nikakva nagrada nego jedan ogroman posao koji bi pred BiH tek postojao”, istaknuo je.
Republika Srpska pod opravdanim kritikama
Međutim, RSE izvješćuje kako će prosinački sastanak na razini ministara EU biti posvećen procesu proširenja gdje će, izuzev preporuke o mogućem otvaranju pristupnih pregovora, biti usvojeni i zaključci o svim zemljama koje imaju perspektivu članstva u EU.
Tako navode da se u nacrtu zaključaka koji se odnose na BiH, pozivaju svi politički akteri zemlje na suzdržavanje od provokativne retorike i djelovanja, “uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, te da okončaju veličanje osuđenih ratnih zločinaca, kao i da aktivno promoviraju pomirenje” te da EU neće podržati secesionističke inicijative.
Već sada je jasno da se većina ovih poziva odnose na Republiku Srpsku, odnosno, njeno vodstvo predvođeno predsjednikom tog entiteta Miloradom Dodikom i ujedno predsjednikom vladajućeg SNSD-a.
“Vijeće (EU) je ozbiljno zabrinut zbog zakona i inicijativa u entitetu RS koji su u suprotnosti sa europskim putem BiH, uključujući secesionističku retoriku i dovođenje u pitanje ustavnog poretka zemlje. Vijeće žali zbog usvajanja zakona u RS-u o neprimjerenosti odluka Ustavnog suda BiH u entitetu“, navodi se u nacrtu zaključaka. U istome Vijeće ističe da se suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, uključujući odluke Ustavnog suda i međunarodni karakter BiH moraju poštovati”, uz upozorenje da će “svaka akcija protiv ovih principa dovesti do ozbiljnih posljedica”.
Za RS tu nije kraj ozbiljnim kritikama. U tom kontekstu spominju se i “nazadovanja u slobodi izražavanja i medija” zbog uvođenja klevete kao kaznenog djela, kao i, u prvom čitanju u entitetskoj skupštini, usvajanja Nacrta zakona kojim se grupe civilnog društva označavaju kao “strani agenti”, a koji bi, ukoliko bude usvojen, označio još jedan korak za žaljenje i neosporan veliki korak unatrag.
Ograničeni napredak
Međutim, da baš sve ne bi bilo kritika, Europsko vijeće u svom nacrtu zaključaka navodi i da su činjeni neki važni koraci i obveze ka ispunjenju ključnih prioriteta, navodeći kako je BiH poboljšala usklađivanje s vanjskom politikom EU-a, učinila pozitivne korake ka poboljšanju upravljanja migracijama, usprkos negativnim događanjima u RS-u.
Ali istodobno, kako se poziva RSE na viđeni nacrt dokumenta, “primjećuje opći ograničeni napredak u reformama” i poziva BiH da se i dalje aktivno uključuje u regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose, te da brzo ratificira sve regionalne sporazume o mobilnosti u okviru Berlinskog procesa.
Inače, ovo će biti i vrlo sličan odgovor, kakav je BiH dobila studenoga kada je EK preporučila državama članicama EU da započnu pristupne pregovore o članstvu Ukrajine i Moldavije u EU bezuvjetno, a pregovore s BiH uvjetno. No, ostaje sačekati sredinu prosinca i konačnu poruku iz Bruxellesa, piše Dnevni list.
/Dnevni list/