Naime, povjerenstvo kojemu je na čelu bio Salko Begić je taj izvještaj dostavilo u ministarstvo te je proslijeđeno tužiteljici Diani Kajmaković koja vodi cijelu istragu. Zgrčene šake Kako se doznaje tijekom posljednjeg leta koji je trajao jako kratko, nisu zabilježeni tehnički problemi na letjelici koji bi se mogli povezati s posljednjim trenutcima prije zrakoplovne tragedije.
Naime, nakon vještačenja koje je provođeno na lokalitetu nesreće, gdje se snimao teren i posredstvom drona te su stručnjaci skupljali dijeloove, kao i kasnijih provjera olupine letjelice u hangarima mostarske zračne luke nisu pronađeni nikakvi tragovi kvarova ili pak pojedinosti koji bi mogli ukazati na otkazivanja komandi.
Večernji list piše da je stručni tim dobio i zapis Kontrolnog tornja Zračne luke Mostar koji je nadzirao sve letove koji su se odvijali kobnog 13. svibnja. Tijekom posljednjeg leta, konrola nije uopće imala nikakvu komunikaciju s pilotom Ivanom Karačićem. Prema tim informacijama, koje se razlikuju od prvotnih da letjelica nije mogla poletjeti i da pilot nije mogao postići visinu, navodi se kako se zrakoplov ipak uspio uzdići iznad Mostara u panoramski obilazak, no vrlo brzo je promijenio smjer te je pilot preletio brdo Hum i naglo se uputio prema bivšoj zrakoplovnoj pisti koju je u vojarni Heliodrom koristila JNA.
Istraga je pokazala kako je zrakoplov također pao pod jako oštrim kutom nakon čega se odmah raspao, pukao je jedan kotač, krilo se odlomilo po sudaru sa stupom koji ograđuje područje mostarskog Aluminijskog kombinata, a jedan dio trupa se odvojio.
Četvero putnika, mala djeca Lana i Luka Lovrić, te Arman Hadžiomerović i mladić Muhamed Sipović, ispalo je iz etjelice. Položaj pilota Ivana Karačića, čije je tijelo djelomično nagorjelo, također je upućivalo na jedan vrlo važan detalj, a to je da je ostao doslovno zgrčen i “zalijepljen” za upravljač.
To sugerira na isti odgovor koji smo ranije neslužbeno dobili iz istrage kako je Ivan Karačić, koji je i ranije imao određenih zdravstvenih problema, vjerojatno doživio srčani udar i s obzirom na to da nije nestalo goriva i da nije bilo značajnijih kvarova, ovaj odgovor se čini najvjerojatnijim.
Slobodna Bosna: Presudile su proceduralne nepravilnosti
Prerano preminuli novinar Slobodne Bosne, Mirsad Fazlić, u svom posljednjem tekstu od 28. svibnja, također piše o zrakoplovnoj nesreći u Mostaru, ističući kako su posrijedi bile proceduralne nepravilnosti te da srušeni zrakoplov nije bio predmet izdavanja dozvole za izvođenje radova iz zraka.
Bilo je planirano više od stotinu osoba koja bi se panoramskim letom „provozale„ iznad dijela Jasenice i Rodoča, što je pilot uredno naplaćivao, čime je prekršio zakonske odredbe iz oblasti sigurnosti zračnog prometa.
Nakon nesreće koja se dogodila u Mostaru uslijed pada malog sportskog zrakoplova, u kojoj su život izgubila dvije odrasle osobe i troje djece, pojavile su se špekulacije vezane za okolnosti pada zrakoplova.
Ministar komunikacija i prometa BiH, u suradnji sa BHDCA, poduzeo je aktivnosti za utvrđivanje uzroka pada zrakoplova i formirao Tim za zrakoplovne nesreće.
Na neke okolnosti, nitko iz institucija odgovornih za provođenje domaće i međunarodne regulative, ponajprije ministar komunikacija i prometa kao i rukovoditelji BHDCA, nije se oglasio niti pojasnio eventualne proceduralne nepravilnosti, piše Slobodna Bosna.
Naime, zrakoplov koji je zaveden u Registru, nije bio predmet izdavanja dozvole za izvođenje radova iz zraka. Takva vrsta dozvole izdaje se u skladu s “Pravilnikom o izdavanju potvrde za pružanje usluga iz zraka“, što se primjenjuje na operacije pružanja usluga iz zraka koje se obavljaju za nadoknadu ili najam. Iz informacija do kojih je došla SB, evidentno je da su se tog kobnog dana vršile nedozvoljene operacije prijevoza putnika uz naknadu, piše SB.
Postavlja se, također, i pitanje odgovornosti Ministarstva komunikacija i prometa i BHDCA, je li vršen adekvatan nadzor na provođenjem zračnih operacija, i jesu li one bile u suprotnosti sa dozvolom koju je izdala BHDCA.
Nije ovo prvi slučaj da se odredbe ovog Pravilnika krše, koje su za posljedicu imale smrtne ishode. Prije nekoliko godina, u Zalužanima se također srušio zrakoplov, u kojem su stradali svi članovi posade, pilot i padobranci, a uzrok do danas nije objavljen niti je itko odgovarao za tu nesreću.
Tada se u zrakoplovu nalazilo pet osoba, a bio je registriran za prijevoz maksimalno četiri osobe. Identična je situacija i u Mostaru, gdje je također zrakoplov bio registriran za četiri osobe, a bilo ih je pet.
Ukoliko se utvrde ove činjenice, koje su prouzročile proceduralne nepravilnosti, a koje su očito utjecal na sigurnost zračnih operacija, Ministarstvo komunikacija i prometa i BHDCA moraju snositi i odgovornost za ovu tešku nesreću, a država će vjerovatno morati platiti odštetu obiteljima poginulih.
Vodeći se načelima etičkih kodeksa, kao i iskustvima u demokratskim razvijenim društvima, ministar komunikacija i prometa BiH Ismir Jusko je davno trebao podnijeti ostavku, piše Slobodna Bosna.
/Republikainfo.com/