Ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u ožujku pomicanjem za jedan sat unaprijed pa se tako vrijeme u dva sata ujutro računa kao tri sata ujutro.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike priopćilo je kako je Zakonom o računanju vremena propisano da ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u ožujku, tako što će se pomjeranjem za 60 minuta unaprijed vrijeme u dva sata računati kao tri sata.
Pomicanjem za jedan sat unaprijed u nedjelju rano ujutro počinje ljetno računanje vremena, koje će trajati do 29. listopada.
Naime, na ideju pomicanja vremena prvi je 1784. godine došao američki političar Benjamin Franklin koji je smatrao da će ljudi uštedjeti na svijećama ako ustanu sat vremena ranije. I nije jedini.
Novozelandski entomolog i astronom George Vernon Hudson 1895. godine je predložio da se kazaljke pomiču čak dva sata unaprijed jer mu je trebala sunčeva svjetlost kako bi poslijepodne mogao skupljati kukce. Sličnu ideju imao je i Britanac William Willet, poznati graditelj i ljubitelj golfa i boravka u prirodi.
William je smatrao da bi pomicanje kazaljke unaprijed omogućilo svima da više vremena provode u prirodi.
Tijekom Prvog svjetskog rata njegova ideja je realizirana.
Glavni razlog bila je ušteda energetskih resursa tijekom ratovanja. U Europi je to prvo napravila Njemačka, a uskoro su uslijedile i Velika Britanija, Rusija i SAD.
Europska komisija je 2018. predložila ukidanje sezonskog mijenjanja računanja vremena. Taj prijedlog je bio zasnovan na stavovima građana, analizama, stručnim studijama, pregovorima s Europskim parlamentom i javnim konzultacijama. Ukidanje ljetnog računanja vremena isprva je bilo planirano za 2021., no to se nije dogodilo.
Zanimljivo je da u EU postoje tri vremenske zone, ako se ne računaju prekomorski teritoriji država članica izvan europskog kontinenta, te je najveća ona srednjoeuropska zona od Poljske do Španjolske.
Tako to znači da, primjerice, ako bi se prihvatilo trajno ljetno računanje vremena, na zapadu i sjeverozapadu kontinenta zimi bi se razdanilo tek tijekom kasnijeg prijepodneva.
Studije pokazuju da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije i pate od poremećaja tzv. cirkadijanog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor. Najviše su pogođena djeca i starije osobe.
U poljoprivredi pomicanja sata imaju negativan učinak na prinose usjeva i dobrobit životinja te remete bioritam stoke što, primjerice, utječe na mužnju krava.
/Desk/