“Valentin Inzko izazvao je burne reakcije prošlog srpnja, samo tjedan prije nego što je napustio dužnost visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, koju je obnašao od 2009. godine. Prema tzv. bonskim ovlastima, koje dozvoljavaju da se zakoni nameću mimo Vijeća ministara i parlamentarne skupštine BiH, izmijenio je Kazneni zakon – da se zatvorom kazni veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida i zločina protiv čovječnosti”, piše El Pais, a prenosi Klix.ba.
“Mislio sam da neću imati miran život u mirovini ako ništa ne uradim”, objašnjava on putem videopoziva.
“Dolazeći također iz zemlje u kojoj je bilo puno ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata i gledajući europsku direktivu iz 2008. godine, koja zahtijeva od država članica donošenje zakona protiv poricanja ili trivijalizacije genocida i ratnih zločina, to je jednostavno bilo logično i obvezan korak. A kada su u pitanju žrtve rata i osuđeni ratni zločinci, ne može biti pregovora i kompromisa”, rekao je Inzko za El Pais.
El Pais ističe da je to bila najvažnija odluka visokog predstavnika u više od jednog desetljeća koja je izazvala najveću krizu u zemlji od izbijanja rata.
“Rukovodstvo bosanskih Srba, koje negira genocid u Srebrenici i relativizira druge zločine dokazane međunarodnom pravdom, pokrenulo je mapu puta za neovisnost Republike Srpske, entiteta bosanskih Srba, koracima poput obnove vlastite vojske ili sprječavanja djelovanja državne policije (SIPA) u entitetu”, piše El Pais.
Dodaju da Inzko opravdava što je čekao posljednji tren za donošenje izmjene zakona, jer još nije bila donesena konačna presuda Ratku Mladiću te da je političarima dao puno prilika prethodnih godina da donesu takvu odluku.
“Očito su Hrvati i Srbi uvijek glasali protiv, tako da se to nije ostvarilo 26 godina. A da nije, možda bismo čekali još 26”, rekao je Inzko.
Također inzistira da je puno važnija od kazne predviđene amandmanom potreba za katarzom.
“Da se kaže ‘to se dogodilo, srpski ili hrvatski narod ili Bošnjaci su dobri ljudi, ali neki konkretni ljudi su počinili zločine’, imaju imena i prezimena. Nažalost, ta katarza još nije nastupila. Tada će biti lakše gledati u budućnost. Ponosan sam na svoju odluku”, rekao je Inzko.
List ističe da se krizom sada bavi njegov nasljednik, bivši njemački ministar Christian Schmidt, koji je prošlog studenog upozorio na ‘vrlo realan’ rizik da BiH potone u nove “podjele i sukobe”.
“Inzko, koji nije došao iz politike, već iz diplomacije, a bio je najdugovječniji visoki predstavnik, uživa u mirovini u austrijskom gradu Suetschach, u Koruškoj, iz kojeg govori za ovaj list. Oslobođen diplomatskih stega, on je više puta optužio rukovodstvo bosanskih Srba da je iskoristilo njegov amandman protiv poricanja kao ‘izgovor’ za bojkot državnih institucija i zalaganje za dugo maštanu secesiju”, piše El Pais.
Tijekom intervjua, naglašavaju iz El Paisa, Inzko je frustriran zbog dvije stvari.
“Zbog nezainteresiranosti međunarodne zajednice, posebno Europske unije, za Bosnu tijekom njegovog mandata i ogorčenosti na Milorada Dodika, lidera bosanskih Srba i danas jednog od trojice predsjednika BiH, kojeg on prikazuje kao nepredvidivog populistu i oportunistu”, piše španjolski list.
“Bit će mu teško vratiti se, ali s njim se nikad ne zna. Također se u prošlosti ponašao kao kameleon. Ovaj put mislim da je prešao Rubikon, da je prešao previše crvenih linija da bi se vratio unatrag, iako će na kraju uraditi ono što predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odluči”, tvrdi Inzko.
Dodao je da je geostrateška situacija ranije bila drukčija, jer su za BiH Rusija i Kina bile manje zainteresirane. Izuzev toga, Inzko je rekao da je međunarodna zajednica vremenom napustila robusniji pristup, te u posljednje vrijeme nisu stvorene nove institucije niti doneseni važni zakoni.
“Iz godine u godinu BiH je padala na listama prioriteta ministarstava vanjskih poslova. Nekad je to bio Bliski istok, nekad Afganistan, ili Venecuela, ili izbjeglička kriza”, pravda se.
“Posljednja dva njemačka ministra vanjskih poslova posjetila su Mali, što je naravno razumno, jer tamo imaju trupe, ali nikada BiH. Međutim, Mali je u Africi, a BiH u Europi. Europska sigurnost počinje na Balkanu. Ako pogledate napade u Bruxellesu, Molenbeek (2016.), Bataclan (Pariz, 2015.) ili Beč (2020.), oružje je uvijek dolazilo sa ili preko Balkana, a u slučaju Beča, također napadač”, rekao je Inzko za El Pais.
Inzko je također kazao da ulogu visokog predstavnika i dalje vidi nužnom, sve dok zemlja nepovratno ne bude na putu prema Europskoj uniji, ali se zalaže za prihvaćanje novog pristupa, u kojem određene akcije lokalnih lidera imaju posljedice, bilo da se radi o korupciji ili blokadi države institucije.
Bivši visoki predstavnik u BiH na kraju je kazao da nije moguće zauvijek izbjegavati sukobe i da je pogrešno misliti da zamrznuti konflikti ostaju zauvijek zamrznuti, prenosi Klix.ba.
/Republika/