Nakon odlaska s dužnosti visokog predstavnika u BiH i duge šutnje, za medije se konačno oglasio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. On je dao intervju za austrijski Die Presse. Inzko je prije odlaska nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici i veličanja osoba koje su počinile ratne zločine, što je dovelo do reakcije iz RS-a – inicijativi Milora Dodika o blokadi institucija, a što su prihvatile i oporbene stranke, kao i prijetnjama secesije RS-a, oduzimanjem najvažnijih državnih nadležnosti kao što je vojska, Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće, Uprava za neizravno oporezivanje, Obavještajno-igurnosna agencija i najava “vraćanja” nadležnosti RS-a.
Portal Raport.ba prenio je cjelokupan intervju s bivšim visokim predstavnikom u BiH:
DiePresse: Vaš nasljednik na mjestu visokog predstavnika, Christian Schmidt, upozorio je u izvješću Vijeću sigurnosti UN-a da će se Bosna i Hercegovina raspasti. Koliko je ozbiljna situacija?
Inzko: U potpunosti dijelim ocjenu Christiana Schmidta. On je opisao trend: ako se ovako nastavi, moglo bi doći do toga. To bi također moglo potkopati Daytonski sporazum, kojim je uspostavljen mirovni poredak u Bosni i Hercegovini 1995. godine.
DiePresse: Član državnog Predsjedništva Milorad Dodik nedavno je pojačao prijetnje da bi se drugi dio BiH, Republika Srpska, mogao otcijepiti.
Inzko: Zapad je do sada uglavnom umanjivao problem: Dodik samo priča i prijeti. Ali sada poduzima konkretne mjere: već je odlučeno da se povuče iz državne agencije za lijekove. Dodik je najavio izlazak iz Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća koji imenuje sudce i tužitelje za cijelu državu, izlazak iz tajne službe i poreznog sustava, da spomenemo samo nekoliko najava. Prije svega, međutim, želi osnovati vojsku za Republike Srpske. Tada bi zemlja imala dvije vojske sa svim njihovim posljedicama. Međunarodna zajednica je bila neizmjerno uspješna nakon 1995. godine, a stvaranje zajedničke vojske nakon krvavog rata, kada su postojale tri vojske, je vjerojatno bilo njeno najveće postignuće. Dodik je tada pristao na ono što sada rado negira.
Die Presse: Najava da Republika Srpska formira svoju vojsku izaziva strah od novog rata.
Inzko: Nikada nije bilo tako dramatične situacije kao što je u ovom trenutku. Zovu me ljudi iz BiH i pitaju me hoće li biti rata i trebaju li zbog toga seliti. Zatim ih smirujem i citiram posebnog predstavnika SAD Gabriela Escobara koji je ovih dana boravio u Sarajevu. On je javno izjavio da rata neće biti. To znači da je ponovo povećan interes SAD za Bosnu i Hercegovinu i za održavanje mira. Nakon diplomata Matta Palmera i Gabriela Escobara, ministar vanjskih poslova Tony Blinken sada šalje svog savjetnika Dereka H. Cholleta u BiH. I sve to u roku od dva tjedna.
Die Presse: Zašto Dodik sada odjednom juri u ovom pravcu?
Inzko: Dodik je često najavljivao referendume i govorio o secesiji. Već 15 godina. Ali ovoga puta sve je eskaliralo. Raspoloženje u zemlji nikada nije bilo tako loše kao sada. Ovim najavama mislim da Dodik pokušava pobijediti na izborima sljedeće godine. Prije svega, međutim, želi odvratiti pažnju od činjenice da nema što za pokazati. Tu su katastrofalno niske mirovine i plaće, nema novih projekata i, prije svega, nema perspektive. Narod napušta zemlju, uključujući i Republiku Srpsku. Ali imao bi sve šanse napisati priču o uspjehu poput Bavarske u Njemačkoj. Uspješna priča Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine. Nitko ga ne bi zaustavio. Imao bi bilo kakvu podršku. I tada bi došlo do pozitivne spirale. Koji je entitet bolji, to uspješniji. Republika Srpska ili bošnjačko-hrvatska polovica zemlje.
DiePresse: Kao konačni čin, donijeli ste zakon koji zabranjuje negiranje genocida. Usmjeren je na nastojanje da se masovna ubojstva Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine ne prizna kao genocid. Vaš zakon je kontroverzan.
Inzko: U Austriji imamo Zakon o zabrani nacizma. Negiranje holokausta se kažnjava. Došlo je do eskalacije veličanja ratnih zločinaca i negacije genocida u Bosni i Hercegovini. Odlučio sam stoga preduzeti moralnu i civilizacijsku mjeru sa zakonom. I implementirao sam i direktivu EU iz 2008. Izričito upozorava na veličanje ratnih zločinaca ili negiranje ili banaliziranje genocida. Valentin Inzko nije osudio bivšeg vojnog načelnika bosanskih Srba Ratka Mladića i njihovog bivšeg predsjednika Radovana Karadžića, niti je utvrdio da je počinjen genocid. To je bio Međunarodni sud za Jugoslaviju. To znači da postoje pravomoćno osuđeni ratni zločinci s imenom i prezimenom. Osuđuje se pojedinac, ali ne i čitav narod. Ne postoje loši narodi. Ljudi u BiH, bili oni Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, dobri su, druželjubivi i gostoprimljivi ljudi.
DiePresse: Ima kritika da je vaš zakon o negiranju genocida doveo do blokade državnih struktura u BiH od strane Dodika.
Inzko: Nažalost, to je bilo za očekivati. Međutim, bilo je blokada prije mog vremena. Okoprilike, u vrijeme mog prethodnika Miroslava Lajčaka, koji je kasnije postao slovački ministar vanjskih poslova. On je 2008. godine donio zakon protiv blokada, ali je oslabljen jer je u isto vreme postojala još jedna kriza, Kosovo. Ali istina je: ova kriza je vjerojatno najgora do sada.
DiePresse: Ured visokog predstavnika je izgubio dio svog utjecaja tijekom godina. Sada postoji i predstavnik EU u BiH. Kritičari čak tvrde da visoki predstavnik zapravo jaše “mrtvog konja”.
Inzko: Ja sam vatreni Europljanin. I zato sam oduvjek želio da Europa bude lokomotiva. Kada sam preuzeo dužnost, imao sam tri premise: Zatvaranje ureda visokog predstavnika, OHR-a, ako se ispune svi uvjeti. Zatim ‘local ovnership’, odnosno lokalna odgovornost i lokalna rješenja. I, manje Daytona, više Bruxellesa.
DiePresse: OHR je do sada ostao otvoren. Zar plan za pojačanu ulogu EU nije uspio?
Inzko: Nažalost, Brisel nije u potpunosti preuzeo ulogu lokomotive. Perspektiva pristupanja balkanskim zemljama je dana 2003. godine u Solunu. Ako bi BiH bila u EU za dvanaest godina, morala bi čekati 30 godina. Suviše udaljena perspektiva više nije privlačna. Došlo je i do gubitka kredibiliteta od strane EU u tretiranju Sjeverne Makedonije: zemlja je promijenila ustav i ime. I pored svih obećanja nije dobila početak pregovora o pristupanju EU. To dovodi do frustracije.
DiePresse: Kakvu ulogu ima Rusija u BiH? Zadnji put je pokušala dobiti mandat visokog predstavnika?
Inzko: Rusija je odigrala konstruktivnu ulogu u Daytonu. Međutim, 2015. godine tadašnji ruski veleposlanik Vitalij Čurkin spriječio je u Vijeću sigurnosti UN-a rezoluciju o genocidu povodom 20. godišnjice Srebrenice. A sada je Moskva spriječila mog nasljednika Christiana Schmidta da se pojavi u Vijeću sigurnosti. Schmidtov izvješće o BiH je brilijantno. U potpunosti podržavam Schmidta i izvješće. Rusi su me takođe žestoko kritizirali zbog mojih izvešća. Ali, oni samo odražavaju stanje u zemlji na osnovu činjenica i citata. Međutim, ogledalo se ne može kritizirati.
DiePresse: Što je uspjelo, a što nije uspjelo tijekom vašeg mandata?
Inzko: Političari poput Dodika tvrde da etničke grupe u BiH ne mogu živjeti zajedno. Tada ni Europa ne bi bila moguća. Ali postoji bezbroj primjera da koegzistencija funkcionira: muslimanski graševinac nedavno je dao veliku podršku završetku katoličke crkve. U divnoj glazbenoj školi u Srebrenici, koju je osnovala bivša regionalna vijećnica Salzburga Doraja Eberle, učenici bošnjačko-muslimanski i srpski bez problema zajedno sviraju Mozarta. S nedavnim poplavama, Bošnjaci su bili uz Srbe da im pomognu. U prvih deset godina međunarodna zajednica je postigla fantastične uspjehe: valuta zemlje je najstabilnija na cijelom Balkanu, a stvorene su državne institucije. Nakon ove faze mojih prethodnika, rekli smo: Sada dolazi faza lokalnog odlučivanja i pionirske uloge Europe. Tada je bilo manje slavno i pozitivni razvoji su trajali predugo.
DiePresse: Ali kakva je vaša bilanca stanja?
Inzko: Prije svega, trudio sam se zaštititi državu i njene institucije: Ustavni sud, državnu poreznu upravu, VSTV, Centralnu banku, SIP. Nekada je čak i dobro funkcionirala zajednička elektroenergetska mreža, pa je bila pod pritiskom, jer su je neki političari htjeli podijeliti. Bilo je na desetine pravnih mišljenja i ono na šta sam posebno ponosan, oko 9.000 pisama građana. Međutim, želio bih ponovo vidjeti robusniju fazu međunarodne zajednice. Čvrsto vjerujem da međunarodna zajednica i dalje ima ulogu i da je njeno prisustvo iznimno korisno.
Die Presse: Postoje nade da će se SAD pod vodstvom predsjednika Joea Bien ponovo uključiti
Inzko: Sada moramo zajedno s Amerikom razmotriti možemo li ponovno iskoristiti snažne resurse prve faze. Bidena sam sreo dva puta u Sarajevu. Kao senator početkom 1990-ih zdušno je podržavao cijelu BiH. Povećano interesovanje Amerikanaca vidi se i po tome što je Biden proteklih dana poslao tri izaslanika u BiH. I to iako je BiH manja stvar za SAD u odnosu na krize poput Tajvana, Afganistana ili Bliskog istoka. Biden zna da je kroz Dayton i BiH američka beba. Amerika je okončala rat. On želi da ovo dovede do sretnog kraja. Za to je potrebno trostruko B: Berlin, Bruxelles i Biden. Ako sva trojica surađuju, uspjet će.
/Republikainfo.com/