Visoki predstavnik Valentin Inzko danas se obraća Vijeću sigurnosti UN-a i predstavlja 59. izvješće generalnom tajniku UN-a o statusu provedbe mira u BiH za period od 16. listopada 2020. do 15. travnja 2021.
U uvodnom dijelu svog izvješća koji će danas biti predstavljen u 16 sati po srednjoevropskom vremenu, Inzko se osvrće na retoriku lidera SNSD-a i predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, javlja N1.
“Nedavni izazovi vlasti Republike Srpske koje je ‘de facto ‘vodio član Predsjedništva BiH i čelnik SNSD-a Milorad Dodik – temeljima Općeg okvirnog sporazuma za mir, uključujući moj ured, odluke mojih prethodnika i imenovanje mog nasljednika, kao i suverenitet i teritorijalni integritet BiH, kao dio njihove dugogodišnje politike usmjerene na ukidanje reformi i vraćanje nadležnosti države, razlog su za zabrinutost”, naveo je Inzko.
Osvrnuo se i na usvojene zaključke u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji pozivaju na ukidanje vojne komponente međunarodne misije u BiH.
“Što najviše zabrinjava, NSRS poziva lokalne političke aktere da se uključe u rasprave o budućnosti BiH i upozorava da bi, ako se to pitanje uskoro ne postavi na dnevni red, ‘trebali započeti razgovori o mirnom razlazu’”, stoji u izvješću Valentina Inzka.
“Spominjanje ‘mirnog razlaza’, istovremeno pozivajući na povlačenje međunarodne vojne prisutnosti u zemlji, može se protumačiti samo kao prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, a time i miru i stabilnosti zemlje, što je sigurno kako su to shvatili mnogi njeni građani. Moram ponoviti da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC SB) dosljedno potvrđivao svoju nedvosmislenu predanost teritorijalnom integritetu i temeljnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta. Neće biti precrtavanja mape BiH”, naveo je visoki predstavnik.
Kako je naveo, iako su čelnici RS usmjerili svoje napade na Daytonski sporazum i državu BiH, Federacija je i dalje jedva funkcionirala.
“Nova vlada Federacije još uvijek nije imenovana, dvije i pol godine od Općih izbora u listopadu 2018., što je nezamislivo u demokratskoj državi zasnovanoj na vladavini zakona, na slobodnim i poštenim izborima”, stoji u izvješću visokog predstavnika u BiH.
“HDZ BiH i dalje uvjetuje formiranje Vlade Federacije BiH izbornom reformom, dok je SDA sugerirala da bi formiranje vlade Federacije trebalo prethoditi takvom sporazumu. Stoga, na razini Federacije, rezultati Općih izbora 2018. ostaju neprimjenjivani i ne imenuje se nova vlada. Isto tako, nova vlada u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje je politička ravnoteža između SDA i HDZ-a BiH slična onoj na razini Federacije, još nije imenovana. U Kantonu 10, koji je također bio bez nove vlade nakon Općih izbora 2018. godine, Skupština Kantona 10 konačno je u prosincu potvrdila novu Vladu koju je vodio premijer Ivan Vukadin iz Hrvatskog nacionalnog napretka (HNP), otrgnute stranke iz redova HDZ-a BiH”, stoji u izvješću.
“Iako pozivam Vijeće sigurnosti da ove prijetnje shvati ozbiljno, više od svega pozivam političke čelnike u BiH, posebno u RS u ovom slučaju, da prestanu igrati te opasne igre i umjesto toga ozbiljno shvate odgovornosti koje su im ljudi povjerili, kao i njihove izjave o Daytonskom sporazumu i putu BiH ka EU”.
Kako je naveo, poricanje genocida u Srebrenici, posebno od strane vlasti RS-a, ostaje još jedan kamen spoticanja na putu pomirenja.
“Iako se suočavam sa sve češćim pozivima da iskoristim svoje ovlasti za nametanje zakona o negiranju genocida, takav bi zakon imao više smisla i vrijednosti da je rezultat domaće inicijative. S tim u svezi, kajem se što je 8. travnja, kada je Dom naroda BiH imao priliku razmotriti takav prijedlog, u obliku izmjena i dopuna Kaznenog zakona BiH, Dom naroda je odbio suprotstavljenim glasovima svih prisutnih hrvatskih delegata i većine srpskih izaslanika”, stoji u izješću.
Zahvaljujući suprotnim stavovima čelnika stranaka o postojećim ustavnim aranžmanima u BiH, različitim tumačenjima presuda ESLJP-a i odluka Ustavnog suda BiH, kao i načinu njihove provedbe, stavovi o tome kako postupiti uvelike se razlikuju.
“HDZ BiH favorizira modele koji se temelje na osiguravanju ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, u kojima su svaki konstitutivni narodi podjednako zastupljeni ‘legitimnim’ predstavnicima. To bi zahtijevalo daljnju etnizaciju sustava redefiniranjem izbornih jedinica u Federaciji na temelju etno-teritorijalne podjele ili etničke deklaracije birača proglašenih Popisom stanovništva 2013., dok SDA favorizira model po kojem se zastupljenost širi na druge i na građane, u kojem se mora osigurati ravnoteža između kolektivnih prava i individualnih prava, a uloga i odgovornosti Doma naroda Federacije trebaju se smanjiti kako bi se podudarale s onima iz Vijeća naroda RS”.
Kako je Inzko naveo, vladavina zakona ključno je načelo Daytonskog sporazuma, a trenutna razina prijezira prema međunarodnim i domaćim sudskim odlukama ne može ostati bez povećanog rizika da BiH dalje klizi prema državi pravne anarhije.
“Teško je dati pozitivnu ocjenu o BiH kada njeni čelnici ustrajno i otvoreno odbijaju poštivati obvezujuće sudske presude. Tvrditi da se poštuje vladavina zakona je besmisleno ako se ne slijedi s akcijama”, poruka je Inzka.
O Inzkovom izvješću piše i HINA.
Podjele u Bosni i Hercegovini postale su izraženije u razdoblju pandemije, a razlog tome su nastojanja lokalnih političara da i u takvim okolnostima stječu političke poene, upozorio je u utorak visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko Vijeće sigurnosti UN-a.
Inzko je Vijeću sigurnosti UN podnio redovito šestomjesečno izvješće o stanju u BiH koje se odnosi na razdoblje od sredine listopada prošle do sredine travnja ove godine.
Informirajući Vijeće sigurnosti Inzko je istaknuo kako je kriza izazvana pandemijom još jednom dokazala koliko je BiH nefunkcionalna, što političari u njoj koriste kako bi pokušali ostvariti neke svoje ciljeve. Zbog toga su, poručio je Inzko, posljedice izravno trpjeli građani jer BiH kao država nije uspjela osigurati koordinirani pristup suočavanju s izazovima zaraze, uključujući tu nabavku cjepiva.
U BiH, koja ima 3,5 milijuna stanovnika, do dana podnošenja Inzkovog izvješća koronavirusom je zaraženo gotovo 200 tisuća ljudi, a od posljedica zaraze umrlo je njih više od 8500.
Inzko je istaknuo kako sadašnji saziv Vijeća ministara, kao i državni parlament, loše funkcioniraju i ne donose gotovo nikakve nove zakone niti provode reformske mjere.
“Entiteti su poduzeli jednostrane i nekoordinirane mjere, što je rezultiralo poduzimanjem različitih rješenja na različitim dijelovima teritorija BiH”, podsjetio je Inzko.
Upozorio je i kako su se i u takvim uvjetima ponovo javili oni koji dovode u pitanje opstanak BiH pa time i Daytonski sporazum, a tako je okvalificirao i pozive na “mirni razlaz” koje opetovano iznosi sadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Posebice zabrinjavajućim Inzko je ocijenio pritiske vlasti u Republici Srpskoj da se što prije okonča mandat vojne misije EU u BiH (EUFOR), što bi također moglo ugroziti mir i stabilnost u zemlji.
Podsjetio je kako je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) ranije potvrdio svoju nedvojbenu potporu teritorijalnom integritetu i temeljnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta te da stoga ne dolazi u obzir nikakvo crtanje novih granica.
U Federaciji BiH na djelu politika uzajamnog ucjenjivanja
U Inzkovu izvješću stoji i ostvrt na stanje u Federaciji BiH, koja nije dobila novu vladu ni dvije i pol godine nakon što su provedeni izbori, a razlog je u činjenici da se tome protivi HDZ BiH, koji na taj način pokušava prisiliti bošnjačke partnere u vlasti da pristanu na izmjene izbornog zakona, čemu se SDA protivi. Za visokog predstavnika takva je situacija nespojiva s načelima koja bi morala vrijediti u demokratskim državama, u kojima su rezultati izbora obvezujući za sve, a istaknuo je kako mu je neprihvatljiva takva politika uzajamnih ucjenjivanja.
Komentirajući rasprave o izmjenama izbornog zakona BiH Inzko je ocijenio kako se one moraju usmjeriti na provedbu preporuka OESS-a, Skupine država za borbu protiv korupcije (GRECO) i Venecijanskog povjerenstva Vijeća Europe. Njihov je cilj zajamčiti integritet izbornog procesa, ali i provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava s ciljem eliminiranja diskriminacije birača temeljene na etničkoj pripadnosti i mjestu prebivališta.
“Jasno sam istaknuo da promjene ne mogu rezultirati daljnjim etničkim ili teritorijalnim podjelama u BiH. Ne postoji pravni razlog koji bi opravdao takve podjele i ja čvrsto vjerujem da nam provedba presuda u slučajevu ‘Sejdić i Finci’ daje povijesnu priliku da u BiH eliminiramo diskriminaciju i približimo se otvorenosti”, kazao je Inzko. Po njegovoj ocjeni, između HDZ BiH i SDA vodi se borba za “etnizaciju” izbornog sustava, odnosno za uspostavu nove ravnoteže između kolektivnih prava naroda i individualnih prava građana.
Inzko je u zaključnom dijelu svog izvješća istaknuo kako je u postojećim okolnostima nužno obnoviti mandat EUFOR-a kako bi se pravodobno odgovorilo na moguće sigurnosne ugroze u BiH te osigurati nastavak djelovanja Ureda visokog predstavnika (OHR). To tim prije jer do sada nije bilo gotovo nikakvog napretka u dostizanju pet ciljeva i dva uvjeta, definiranih još 2008. godine kao pretpostavke za zatvaranje OHR-a.
Formula 5+2, kako ju je postavio PIC, znači da BiH mora riješiti pitanje upravljanja državnom i vojnom imovinom, osigurati puno poštivanje arbitražne odluke o Brčkom kao samostalnom distriktu, riješti pitanje fiskalne održivosti i osigurati vladavinu prava. Konačni uvjet je da Upravni odbor PIC-a procijeni kako je u BiH osigurana puna politička stabilnost.
/Republikainfo.com/