“Svjedoci smo otvorene borbe između građanske i isključivo etnoteritorijalne koncepcije uređenja države. Od građanskih stranaka se očekuje zaustavljanje dalje degradacije države! Samo takvim pristupom došlo bi i do njihovog daljeg jačanja na političkoj sceni. U suprotnom, građanska ideja bi već od narednih izbora mogla završiti na trajnoj političkoj margini”, navodi se u priopćenju Kruga 99, koje potpisuje Adil Kulenović.
“Bosna i Hercegovina ne smije ostati bez građanskog stuba u vlasti”, ističe se.
Oni podsjećaju da posljednja Rezolucija europskog parlamenta o Bosni i Hercegovini, između ostaloga, ukazuje na nužnost početka procesa transformacije BiH u pravcu građanskog društva. Stoga, smatraju iz Asocijacije, BiH ne smije ostati bez građanske komponente u vlasti i upravljanje državom prepustiti isključivo strankama s etničkim predznakom, tj. građanska opcija mora biti dio vlasti i nametati svoje ideje.
“Eventualno ulaženje u vlast građanskih s etničkim strankama nije i ne treba biti tumačeno kao popuštanje ili ljubav prema nacionalistima, kao što se obično interperetira i što predstavlja ‘kukavičije jaje’ današnje bh. realpolitike. Naprotiv, zalaganje za neulaženje u vlast doslovno rezultira snaženju postojećih nedržavotvornih političkih pozicija, osnažuje dalju destrukciju države, a buduća politička rješenja i realpolitiku dugoročno cementira i svodi na etnoplemensku logiku i odnose”, navodi se u pismu Asocijacije neovisnih intelektualaca Krug 99.
“Kako bi mogla parirati nedržavotvornim etničkim strankama, građanska opcija ne smije se fokusirati samo na županije, nego mora imati svoje predstavnike u vlasti po vertikali, do razine predsjedništva države.
Posljednji izbori u BiH pokazali su da građanska opcija još uvijek ima značajnu podršku birača, za što je primjer i veliko povjerenje koje su građani ukazali Željku Komšiću u kojem je danas najvećim dijelom koncentrirana ideja građanske BiH. On je, uz potporu drugih građanskih političkih snaga, prepreka usvajanju novog antigrađanskog izbornog zakona, kojeg su i neke deklarativno državotvorne stranke spremne prihvatiti. Ostavljanje člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, usamljenog u ovoj borbi, predstavlja neodgovornost prema europskim integracijama BiH, pa i prema samoj sudbini države.
Svjedoci smo otvorene borbe između građanske i isključivo etnoteritorijalne koncepcije uređenja države. Od građanskih stranaka se očekuje zaustavljanje dalje degradacije države! Samo takvim pristupom došlo bi i do njihovog daljeg jačanja na političkoj sceni. U suprotnom, građanska ideja bi već od narednih izbora mogla završiti na trajnoj političkoj margini”, navodi se u priopćnju Kruga 99.
BiH u EU prema kriterijima koji su važili za sve, a ne kao “poseban slučaj”
Učesnici sesije razgovarali su o temi “Da li EU mijenja (kasno) stav prema BiH?” s posebnim osvrtom na posljednju Rezoluciju o BiH koju je usvojio Europski parlament prošle godine na prijedlog posebnog izvjestitelja Europskog parlamenta za BiH Cristiana Dan Prede.
Kako je ocijenjeno ova rezolucija zapravo decidno definira niz problema s kojima se BiH danas suočava na putu ka EU, navedene su sve relevantne oblasti u kojima BiH, odnosno nova vlast, treba uraditi prilagođavanja i izmjene zakonskih i drugih akata.
Ponovljeno je da dokument usvojen u Europskom parlamentu tretira oblasti ljudskih prava uključujući primjenu svih presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu, izbornog zakona, imovine, ekologije, gospodarstva, sigurnosti, obrazovanja i zdravstva te odnosa prema manjinama i migrantima.
Uvodničar o ovoj temi bio je savjetnik u Kabinetu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, Slaven Kovačević koji je kazao je da se odnos EU prema BiH zasigurno mijenja, smatrajući da odlazeća administracija u EU želi napraviti iskorak kada su u pitanju zemlje zapadnog Balkana.
Taj trenutak nazvao je veoma povoljnim za BiH, što je, podsjeća, bilo evidentno i nakon prve zajedničke posjete novoimenovanih članova Predsjedništva BiH Briselu.
Govoreći o sadržaju Rezolucije EP-a, Kovačević je istaknuo poziv političkim elitama da se prestane s veličanjem presuđenih ratnih zločinaca i da se ne derogiraju presude međunarodnih sudova te je osuđena odluka Narodne Skupštine Republike Srpske o povlačenju Izvještaja o Srebrenici iz 2004. godine.
I Kovačević, ali i moderator na današnjoj sjednici profesor Hazim Bašić, upozorili su da je pojam federalizacije, na kojem su inzistirali hrvatski europarlamentarci, “zapravo izblijedio” jer je u posljednjoj rezoluciji taj pojam izostavljen iako je ranije bio dio rezolucija o BiH.
Na sesiji je zaključeno da bh. političari moraju znati da europska pravna stečevina ne trpi kompromise, ali i da europski demokratski standardi nemaju alternativu, te je iznesen stav da BiH ne treba biti članica EU kao specijalna slučaj nego za nju trebaju vrijediti kriteriji kao i za sve druge zemlje članice.
(Republikainfo.com/FENA)
