Stupanj ekonomske slobode u BiH procjenjuje se na 61,4, a njen ukupni rezultat porastao je za 1,2 boda, što je BiH ove godine svrstalo u red ekonomski ‘umjereno slobodnih’ zemalja, dok je ranije bila u kategoriji ‘uglavnom ekonomski neslobodnih’ zemalja, poput Kine i Rusije, koje su i dalje u toj kategoriji.
Stupanj ekonomskih sloboda u Hrvatskoj Heritage Foundation u ovoj godini procjenjuje na 61 posto, te je i Hrvatska sada u kategoriji ‘umjereno slobodnih’ zemalja. Kao i BIH, i Hrvatska je ranije bila u kategoriji ‘uglavnom neslobodnih’ zemalja.
Iako skok Hrvatske na svjetskoj ljestvici ekonomskih sloboda ohrabruje, nemamo razloga za slavlje. Naime, i dalje se po ekonomskim slobodama nalazimo na samom začelju i EU, i Europe u cjelini. Primjerice, rang lista za ovu godinu pokazuje da se u EU-klubu po ekonomskim slobodama iza nas nalazi jedino Grčka, koja je ove godine na 115. mjestu u svijetu.
Zabrinjava da su nas i po stupnju slobode ekonomskog djelovanja pretekle ne samo druge tranzicijske članice EU, nego i ostale zemlje regije, koje još nisu u Uniji. Tako je, primjerice, među bivšim socijalističkim zemljama najbolje rangirana Estonija, koja je na sedmom mjestu u svijetu i drugom u EU, Litva je na 19., Češka na 24., a Latvija na 28. mjestu. Rumunjska je izbila na 37. mjesto, Poljska je na 45., Bugarska na 47., Mađarska na 55., Slovačka na 59., a Slovenija na 64. mjestu. Velik skok bilježe i zemlje zapadnog Balkana, pa je u ovogodišnjem istraživanju Makedonija zauzela 33. mjesto, Kosovo 56., Albanija 65., Crna Gora 68., a Srbija 80.
Hrvatska je, pokazuje istraživanje, zabilježila napredak u segmentu zaštite vlasničkih prava, slobode poslovanja, javne potrošnje i fiskalne politike, dok su tržišna i financijska sloboda ostale na istoj razini. Jedno od napih tradicionalno kritičnih područja ostaje radno zakonodavstvo. Ipak, kako ocjenjuju u Arhivanalitici, u Heritage Foundationu nisu uzeli u obzir neke od promjena, posebno u poreznom sustavu, pa valja očekivati da će ih registrirati u istraživanju u 2019. godini.
“Ocjena bi bila donekle bolja da je bila ažurna u dijelu fiskalne politike. Unatoč tome, mnogo je izazova koji pozivaju na ambiciozne strukturne reforme”, poručuju u Arhivanalitici.
Pritom upozoravaju da su lani na snagu stupile izmjene u sustavu poreza na dohodak, kao i u sustavu poreza na dobit. Dodaju i kako je u fiskalnoj politici postignut velik napredak zbog provedne fiskalne konsolidacije i smanjenja udjela javnoga duga u BDP-u.
Inače, prvo mjesto u svijetu po ekonomskim slobodama i u ovoj godii drži Hong Kong, za kojim slijede Singapur i Novi Zeland. Najbolje pozicinirana među europskim zemljama je Švicarska, koja je zauzela 4. mjesto na svjetskoj ljestvici, dok je među članicama EU najbolje pozicionirana Irska, koja je na 6. mjestu u svijetu.
Prema ovoj metodologiji mjeri se prosječni postotni indeks koji obuhvata nekoliko ključnih aspekata ekonomske slobode: poslovna, radna, trgovinska, fiskalna, monetarna, investicijska, finansijska sloboda, vlasnička prava i sloboda od korupcije.
Zemlje u okruženju na svjetskoj ljestvici
2016. 2017. 2018.
BiH 108. 92 . 91.
Makedonija 47. 31. 33.
Crna Gora 58. 83. 68.
Srbija 77. 99. 80.
Slovenija 90. 97. 64.
Hrvatska 103. 95. 92.
Kosovo 84. 46. 56.
(Izvor: Agencije)