‘Protiv toga sam da visoki predstavnik nameće bilo kakva rješenja. Ako imamo vlast, za koju kažemo da funkcionira – zašto bi umjesto nas bilo tko donosio zakone i zakonska rješenja. Na nama je taj posao”, rekao je predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović komentirajući rok od najviše tri tjedna kojeg je visoki predstavnik Christian Schmidt dao vlastima za izmijenu odredbi Izbornog zakona BiH koje se tiču izbornog procesa, izvješćuje Bljesak.info.
Čović je podsjetio kako je bh vlastima u ispunjenju uvjeta za pregovore s EU, iz 14 uvjeta, Izborni zakon u cjelini.
”Mi potičemo kolege da sjednemo i da se ne raziđemo dok ta sva pitanja ne dođu na dnevni red, pa i ta kredibilnost izbornog procesa, integritet izbornog procesa o kome se najviše govorilo. Jedno od mojih pitanje je, ima li viših ugrožavanja integriteta procesa ako vam se netko lažno predstavlja u institucijama i s vrha institucija, govorimo o članu Predsjedništva. Netko kaže da je hrvatski član Predsjedništva, a nije dobio ni 1 posto glasova Hrvata. Kakav je to integritet izbornog procesa?”, upitao je Čović.
Podsjetimo, Schmidt je u utorak u Sarajevu izjavio kako se ne može dopustiti da BiH u 2024. kada u listopadu trebaju biti provedeni lokalni izbori uđe s manjkavim rješenjima koja su do sada omogućila brojne manipulacije i krađu glasova.
”Apeliram na sve da se učvrsti integritet izbornog procesa. Volio bih da domaća tijela vlasti riješe te probleme i to se mora dogoditi sada, a ako to ne bude slučaj u sljedeća dva-tri tjedna svi znaju da postoji osoba koja ima ovlasti donijeti takvu odluku”, rekao je Schmidt.
Dodao je kako u ovoj fazi traži tehničke izmjene izbornog zakona, odnosno da na dnevnom redu zasad nisu izmjene koje zahtijevaju široke političke suglasnosti, posebno one vezane za način izbora članova Predsjedništva BiH. No, Čović kaže kako izmjene trebaju biti potpune, izvješćuje Bljesak.info.
“Neprihvatljive izmjene zakona bez izmjene načina biranja člana Predsjedništva”
”Integritet izbornog procesa, odnosno izmjene Izbornog zakona bez izmjene načina biranja člana Predsjedništva je apsolutno neprihvatljivo. Treba nam cjelina, ne možemo svako malo nešto mijenjati i dopunjavati. To se prije svega odnosi na načine izmjene članova izbora Predsjedništva BiH”, rekao je Čović.
Čović je rekao kako vremena za izmjene Izbornog zakona ima. ”Mi smo zadnji put pred same izbore mijenjali Izborni zakon. Nepristojno bi bilo to raditi, ali smo već to radili. Mi smo lani u Sarajevu i Neumu razgovarali u trećem, četvrtom, petom mjesecu, a izbori su bili u desetom mjesecu. Onda visoki predstavnik na dan izbora nametne izmjene. Mi smo izvan svjetskih demokratskih standarda, tako da vremena ima. Opći izbori su tek za tri godine, ne ugrožavamo bilo kakav proces”, rekao je Čović nakon sjednice Glavnog vijeća HNS-a koja se u srijedu održala u Mostaru.
“Znate koliko smo to puta govorili kada su u Mostaru bili izbori. Gdje su se svi sakrili iza 5 sati na zadnjim lokalnim izborima u Mostaru od onih koji su nadzirali proces da bi nekomu osigurali nešto i onda šutimo oko toga? Pa nam se preseli 100 ili 200 ljudi iz jednog područja u drugo područje Mostara i to je normalno? Pa mi zatražimo kada se Središnje izborno povjerenstvo imenuje da je bez zakona imenovan da o tome se treba očitovati Sud pa se pola godine ne očituje, a onda se tobože očituje. Je li to bio kriminal? Jašta je već bio kriminal. Ali, evo neka to rade institucije BiH da ja ne dolijevam bilo što na vatru. Neovisno, pravosuđe je preduvjet funkcioniranja jedne pravne države. Naravno i dobri zakoni, neka ostane na tome”, rekao je Čović.
O uhićenju Debevca i Mehmedagića: Međunarodni se slikali i davali podršku
“Moje pitanje je svim predstavnicima međunarodne zajednice koji su se slikali s tim ljudima zadnjih godinu ili dvije dana i davali im potporu u njihovom radu. Ali, nitko nije iznad zakona, od mene pa nadalje svatko ima da odgovara za ono što je uradio kršeći zakon. Nek se istraži, stvarno nemam nikakvih informacija oko toga, radi čega, što, kako, je li netko skrivao telefone ili ne pa nastradaio i odvjetnik uz to pa itd. To neka rade naše institucije”, rekao je Čović na konferenciji za medije nakon Zajedničke sjednice Predsjedništva i Glavnog vijeća HNS-a u Mostaru komentirajući uhićenja prvog čovjeka državnog suda i bivšeg šefa obavještajaca.
”Ja bih rekao da je to nešto za ne komentirati, to je za plakati. Nije prvi put da vrh pravosudne vlasti, predsjednika Suda do jučer prvog čovjeka Obavještajne zajednice u BiH privedete i koju poruku šaljemo svima nama. U kojoj državi živimo?”, upitao je Čović.
”BiH nije pravna država”
Dodao je kako je 100 puta kazao da BiH nije pravna država i nema nitko mogućnost da bude iznad te države, ali se to toleriralo.
”Da ja ne ulazim u suštinu jer nemam pravo na to, nemam informacije itd. Moje pitanje je svim predstavnicima međunarodne zajednice koji su se slikali s tim ljudima zadnjih godinu ili dvije dana i davali im potporu u njihovom radu. Ali, nitko nije iznad zakona, od mene pa nadalje svak ima da odgovara za ono što je uradio kršeći zakon”, reko je on.
”Treba nas to zabrinuti. Krajnje, krajnje zabrinuti da je to moguće uopće. Je li naš ijedni glavni tužitelj završio svoj mandat u zadnjih 20 godina? Apsolutno da nas to treba zabrinuti. A ta institucija pokreće jedan dio procesa pa nastavlja druga institucija… Tako da, briga za sve nas, svakog žitelja BiH. Pogotovo nas koji umišljamo da vodimo neku politiku u BiH, a paralelno se događa ovo što se događa”, rekao je Čović.
”Onda krenimo od toga. Krenimo onda od Izbornog zakona da tamo ne može zalutati netko i varati. Ako varate, onda ćete varati svugdje. U čemu je razlika jedne, druge ili pete razine? To je ta vjerodostojnost, kredibilnost izbornog procesa”, rekao je.
Podsjetimo, predsjednik Suda BiH Ranko Debevec i bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) Osman Mehmedagić u ponedjeljak su uhićeni pod sumnjom na zloporabu službenog položaja i ovlasti te su osumnjični za prisluškivanje sudaca i uposlenika Tužiteljstva na predmetima gospodarskog kriminala.
/Desk/