Bivši direktor Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) Bosne i Hercegovine Kemal Čaušević, u prvostupanjskoj presudi Suda BiH osuđen je na devet godina zatvora, dok je Anes Sadiković osuđen na dvije godina zatvora. Sam Čaušević je nakon izricanja presude izjavio:” Ovo je sramota Suda jer se okorjeli kriminalci presuđuju na po pet godina zatvora”. On je bivšu tužiteljicu i bivšu predsjednicu Suda BiH Meddžidu Kreso i sudca Ranka Debevca nazvao kriminalcima te novinarima rekao svoje argumente. “Ja nisam žrtva političke odmazde, ja sam žrtva nesposobnog kriminalca Ranka Debevca”, rekao je.
Čaušević je optužen za primanje dara i drugih oblika koristi, pranje novca i zloupotrebu položaja. Sadiković, poznat kao “kralj tekstila i kineske robe”, je optužen za davanje dara i drugih oblika koristi. U završnim riječima na suđenju u travnju ove godine tužitelj u ovom predmetu Dubravko Čampara, rekao je da Čaušević i Sadiković moraju biti osuđeni za djela počinjena od 2007. do veljače 2011. godine.
Tužitelj Čampara je rekao da je “dogovoreno da će Čaušević favorizirati Sadikovićeve i kompanije Sedineta Karića”, također poznatog kao “kralj tekstila”, koji je prije četiri godine nakon sporazumnog priznanja krivice osuđen na godinu zatvora zbog davanja dara i drugih oblika koristi.
Prema optužnici i prvostupanjskoj presudi, njihovim tvrtkama su navodno naplaćivane niže cijene po fakturama u odnosu na one stvarne, njihova roba nije detaljno pregledavana i isti dan je prolazila kroz carinu, što nije bio slučaj s robom drugih tvrtki. Tvrdi se da je Čaušević time stekao višemilijunsku korist te da je oštetio proračun za nekoliko milijuna KM.
Čaušević je uhićen u lipnju 2014. zajedno sa još 53 osobe u akciji “Pandora”, koja se smatra jednom od najvećih poslijeratnih afera u BiH. Među uhićenima su bili i zaposlenici UNO, kao i carinskih terminala, a Sadiković se predao dan poslije.
Konačnu presuda je na Apelacijskom vijeću Suda Bosne i Hercegovine. Pojedini su mišljenja da je državi pričinjena šteta koja zapravo iznosi stotine milijuna KM te da su u navodne nezakonitosti bili involvirani mnogi drugi visokopozicionirani pojedinci bliski Čauševiću, koji je u to vrijeme bio kadar Stranke demokratske akcije (SDA).
Prilikom uhićenja u lipnju 2014. godine, Čaušević je novinarima, koji su snimali njegovo uhićenje, rekao: “Ovo je najsretniji trenutak u mom životu”.
Čaušević: “Ovo je sramota suda”
Nakon što mu je izrečena prvostupanjska presuda Kemal Čušević je izjavio je “to sramota Suda jer se okorjeli kriminalci presuđuju na po pet godina zatvora”. Čauševć je rekao da je Meddžida Kreso (bivša zamjenica glavnog tužitelj Tužiteljstva BiH i bivša predsjednica Suda BiH) sedam godina štitila Sedineta Karića, koji je bio jedan od optuženih u ovom slučaju pa se nagodio da svjedoči.
Bivši direktor Uprave za neizravno oporezivanje BiH, kazao je kako je osuđen samo zbog toga što je razotkrio “kriminal koji se radi u pravosudnim institucijama”. Poručio je: “Ja sam moralna vertikala za Ranka Debevca, Dubravka Čamparu i Olega Čavku, kunem se Bogom”. Optužio je Debevca da je sve vrijeme vršio pritisak na tužilaštvo i sud, da podignu optižnicu i osude ga. “Sve ovo ne bi bilo moguće da nisu dva najveća kriminalca ovde – Oleg Čavka i Dubravko Čampara. Ranko Debevac je sve započeo i krenula je odmazda na mene”, rekao je Čaušević. Kako je rekao, podnijet će apelaciju i kazao da ima sina kojem su uzeli sve što je on pošteno zaradio. “Uzeli su mi tri stana koje sam kupio prije nego što sam se zaposlio u UNO”, rekao je Čaušević. “Uzeli su mi stan u kojem sam se rodio”, dodao je on.
Više o aferi ‘Pandora’
U veljači 2017. godine, nakon opširne istrage, tužitelj Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju, podigao je optužnicu protiv: Kemala Čauševića rođenog 1966. godine u Sarajevu, Anesa Sadikovića, rođenog 1976. godine u Prijepolju i Sedineta Karića, zv.“Sido“, rođenog 1969. godine u Srebreniku
Optuženi su se teretili da su, Čaušević kao direktor Uprave neizravnog oporezivanja (UNO) BiH, tijekom 2007. godine, stupio u kontakt s uvoznicima velikih količina tekstila iz Turske, Kine i Mađarske u BiH, optuženima Anesom Sadikovićem i Sedinetom Karićem, koji su vlasnici više pravnih osoba-poduzeća koja se bave uvozom, te im je obećao povlašteni status prilikom uvoza za njihova poduzeća, u vidu smanjenih iznosa za carinjenje, izbjegavanja detaljnih pregleda i priznavanja faktura za koje je znao da su na njima netočni podaci, tražeći da mu Sadiković i Karić, kao protuuslugu, daju iznos od 1000 KM po uvezenom kamionu, što su navedeni pristali i novac mu donosili i davali na različitim lokacijama u Sarajevu i Banja Lucii.
Prema optužnici, tako je nanesena višemilijunska šteta proračunu i svim građanima BiH, jer nisu naplaćivani stvarni iznosi carine, a optuženi Sadiković i Karić su optuženom Čauševiću u periodu od 2007. do 2011. godine, za uvoz više od 1700 kamionskih isporuka tekstila, dali iznos od 1,72 milijuna KM i to Anes Sadiković, oko 1,2 milijuna a od Sedinet Karić od oko pola milijuna KM.
Optuženi Čaušević Kemal teretio se da je novac pribavljen činjenjem kaznenih djela, bez kreditnog zaduženja, stavljao u legalne tokove kupovinom većeg broja skupocjenih nekretnina i zemljišta u Sarajevu i okolici u iznosu od oko 1,2 milijuna KM. Navedene nekretnine su blokirane na zahtjev tužiteljstva i prema Sudu BiH je upućen prijedlog za oduzimanje imovine stečene izvršenjem kaznenih djela.
Čaušević se dodatno se teretio da je zlouporabio službeni položaj i poduzećima koja su sudjelovala u proceduri javne nabavke za usluge tiskanja kontrolnih markica na vrijednosnom papiru, za potrebe UNO BiH, omogućio nezakonitu uplatu sredstava u iznosu od oko 200 000 KM, zbog navodne štete nastale u konkurentskom postupku, iako stvarne štete nije bilo.
Optuženi su se teretili:
– Kemal Čaušević, za kaznena djela zlouporabe službenog položaja (čl.220), pranja novca (čl.209.) i primanje dara i drugih oblika koristi (čl.217) iz Kaznenog zakona BiH
– Anes Sadiković, za kaznena djela davanja dara i drugih oblika koristi (čl.218) Kaznenog zakona BiH
– Sedinet Karić, za kaznena djela davanja dara i drugih oblika koristi (čl.218) Kaznenog zakona BiH
Navode optužnice tužiteljstvo će dokazivati pozivanjem oko 50 svjedoka i stručnih vještaka i prilaganjem više od 100 dokaznih materijala.
Također, Tužiteljstvo BiH nastavlja istragu prema više osumnjičenih osoba, među kojima i dužnosnika UNO BiH, a koje su obuhvaćene istražnim aktivnostima u okviru predmeta Pandora, priopćeno je tada iz Tužiteljstva BiH.