Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovito analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES povodom odugovlačenja procesa uspostavljanja vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH), nakon Općih izbora, koji su održani listopada 2014.godine analizira aktualna događanja u toj državi.
Iz analize ‘BiH: Njemačko-britanska inicijativa u sjenci unutar i međustranačkih nadigravanja’ izdvajamo najvažnije dijelove.
Zajedničko djelovanje SNSD i SBB
Odugovlačenje procesa uspostavljanja vlasti u Bosni i Hercegovini nakon održanih Općih izbora 12.listopada 2014.godine je proizvod, prije svega, opstrukcije Saveza nezavisnih socijaldemokrata-Milorad Dodik (SNSD) iz Republike Srpske (RS) i Saveza za bolju budućnost-Fahrudin Radončić (SBB) i Socijaldemokratske partije (SDP) iz Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Dok SNSD grozničavo pokušava da se domogne vlasti na državnom nivou, SBB, koji je izopćen iz postizbornih koalicija, „kuje“ planove kako da se domogne vlasti i preko svog glasila „Avaz“ svakodnevno stvara negativnu političku atmosferu u BiH i priziva proteste građana i „priprema“ prošlogodišnji februarski scenarij protesta. Sasvim je jasno da SNSD i SBB trenutno nastupaju zajedno što se javno očitovalo prilikom pokušaja smjene Šefika Džaferovića (SDA) u Parlamentu BiH, kada su zastupnici/poslanici iz navedenih stranaka zajednički pokušali inicirati smjenu Džaferovića. Također, aktivnosti Mirsada Kebe, odlazećeg potpredsjednika FBiH, analitičari dovode u vezu sa pokušajima opstrukcija, da se uspori i zaustavi formiranje vlasti između SDA–HDZ-DF-Savez za promjene, odnosno da se formira druga parlamentarna većina koja bi uključivala SNSD, SBB, pa čak i SDP.
Obavještajno osmišljene aktivnosti
Analitičari upozoravaju, da su aktivnosti potpredsjednika FBiH Mirsada Kebe obavještajno osmišljene, ne samo na usporavanje uspostave vlasti u BiH, nego i na ponovni pokušaj da se SDA sada preko Šefika Džaferovića, koji je slovio kao primjer tzv. poštenog političara, povezuje sa ratnim zločinom i terorizmom, odnosno SDA prikaže kao stranka “opasnih namjera” i da izazove reakciju međunarodne zajednice, prvenstveno SAD. Ovakav scenarij je već viđen, a hapšenje predsjednika FBiH Živka Budimira (SPP) je trebalo biti uvertira, da se paralelno kriminaliziraju ili eventualno procesuiraju i Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović upravo za navodne zločine mudžahedina i ratne akcije skupine ‘Ševe’, jedinice MUP BiH. Sadašnji trendovi u svijetu, a posebno nakon zločina u Parizu, pogoduju upravo ovakvim ličnostima, koji se u javnosti pojavljuju “po potrebi i po narudžbi”.
Analitičari ocjenjuju, da je Mirsad Kebo vrlo sofisticiran u obavještajnim djelatnostima, iako je gostujući u TV emisiji ‘Face TV’ javno opovrgnuo bilo kakvu povezanost s obavještajnim službama.
Upravo je Mirsad Kebo bio osoba koja je 1992.godine obavljala intervjue, primala i raspoređivala iskusne obavještajce unutar tadašnjih civilnih i vojnih sigurnosno–obavještajnih službi Republike BiH. Tako je 20. kolovoza 1992., između ostalog, rasporedio jugoslavenskog civilnog obavještajca u službu vojne sigurnosti, koji je poslije toga postao načelnik analitičkog Odjeljenja pri Generalštabu Armije BiH i koji je bio izravno vezan za praćenje djelovanja osoba iz Afro-Azijskih (A-A) zemalja i odred ‘El Mudžahid’.
Upravo je Kebo, upozoravaju analitičari, po svemu sudeći, bio osoba koja je s tim u svezi znala i usmjeravala akcije kada su u pitanju osobe porijeklom iz A-A zemalja.
Također, postoji niz dokaza o Kebinim djelatnostima u ‘Patriotskoj ligi’, organizaciji koja je formirana 1991. godine o čemu je i niz svjedoka svjedočilo pred međunarodnim sudovima. Također, djelovanje Mirsada Kebe se može dovesti u vezi sa dosada objavljenim analizama IFIMES-a (‘Srbijansko obezglavljivanje elita u BiH’, ‘Srbija i RS udruženo protiv BiH’ i ‘General Divjak uhićen umjesto Mladića’).
Drugi razlog sporosti formiranja vlasti je suštinska politička borba između stranaka oko ključnih pozicija na državnom, a za stranke i političke partije iz FBiH na federalnoj razini.
Iako ne postoje naznake, da bi se koalicija SDA-DF-HDZ-Savez za promjene, mogla raspasti, vrlo je važna činjenica da bi Dragan Čović (HDZ) za partnera itekako želio Milorada Dodika (SNSD) i Fahrudina Radončića (SBB). Iako većina političkih analitičara smatra, da se odnosi između trojice spomenutih političara vezuju za budući novi preustroj BiH, njihove veze su privatne i upravo su privatni odnosi i relacije osnova za njihovo kontinuirano paktiranje.
Naravno, ne treba zaboraviti kontinuirana izravna uplitanja susjednih država u događanja u BiH.
“Zaklinjanje” Srbije u vjernost Republici Srpskoj, kao i najave novoizabrane predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović (HDZ), koja kao i Slobodan Milošević licemjerno 9podržava svaki dogovor naroda u BiH’, a za to vrijeme hrabri i podupire HDZ BiH za stvaranje trećeg entiteta u BiH zahtijevaju dodatnu opreznost.
Četvrti faktor je međunarodna zajednica, koja je odredila Njemačku i Veliku Britaniju kao nositelje budućih promjena u BiH. BiH trebaju promjene, koje bi osigurale ekonomski oporavak i napredak zemlje. Samo jasna opredijeljenost političkih elita za promjene i etabliranje, ne samo stručnih, nego na ključnim mjestima vrhunskih eksperata može donijeti prijeko potrebne promjene.
Razvoj ekonomije i sigurnost najvažniji za BiH
Ukoliko međunarodna zajednica zaista želi korjenite promjene i ona sama mora imati jasan i definiran stav, posebno predstavnici država, koji se nalaze u diplomatskim misijama u BiH i Vijeću za implementaciju mira u BiH (PIC). Očekuje se, da ovoga puta neće biti “popusta” za kočničare promjena u BiH. Generalno gledajući, političkim elitama na sve tri strane u BiH ne odgovara “miješanje” međunarodne zajednice na ovaj vrlo čvrst i jasan način.
Samo pritisak međunarodne zajednice može pokazati tko zaista želi napredak i boljitak, a tko je stvarni kočničar pozitivnih procesa u BiH. Međunarodna zajednica mora biti vrlo suptilna i treba pružiti apsolutnu podršku onima koji formiraju vlast, a za uzvrat tražiti poštivanje i ispunjenje preuzetih obveza.
Ekonomija i sigurnost su najvažnije stavke za BiH u sljedeće četiri godine. Samo najbolji stručnjaci u vladama i obavještajno-sigurnosnim agencijama mogu pomoći da se ideja i inicijativa Njemačke i Velike Britanije uspješno provede u praksu u BiH.
Nije ohrabrujuća činjenica, da su vodeće stranke u BiH, za vođenje Vijeća ministara ali i Vlade FBiH i Vlade Republike Srpske, predložile osobe skromnih mogućnosti i nedovoljnog iskustva kako bi BiH uspješno pokrenuli prema članstvu u NATO-u i EU integracijama.
Samo ekonomski progres i stabilna sigurnosna situacija u zemlji mogu osigurati i ubrzati prijeko potrebni put prema članstvu u EU i NATO.
Godina stranačkih kongresa
Na uspostavu i učinkovitost buduće vlasti te budući ekonomski oporavak BiH možda će ključnu ulogu odigrati unutarstranačka prestrojavanja, odmjeravanja snaga i nadigravanja u nastupajućem periodu. U 2015. godini očekuju se četiri izborna sabora najjačih političkih stranaka u BiH, gdje će se birati predsjednici i nova rukovodstva stranaka.
Za mjesec travanj 2015.godine su planirana dva sabora, izborni sabor HDZ BiH i sabor SNSD na kojem će se birati predsjednici stranaka i rukovodstva navedenih stranaka.
Dragan Čović je apsolutni gospodar situacije u HDZ i biće ponovno izabran, dok će Milorad Dodik imati žestoku konkurenciju u svojim dojučerašnjim suradnicima i vjerojatno neće uspjeti obnoviti svoj mandat predsjednika SNSD.
Bakir Izetbegović očekuje mjesto predsjednika SDA na (vjerojatno) svibanjskom saboru, iako postoje nagovještaji da će se u izbor predsjednika SDA umiješati i pojedini najviši predstavnici najjačih država.
Kongres SDP je planiran za kraj 2015.godine i Nermin Nikšić, ukoliko želi obnovu SDP-a morat će raditi na reafirmaciji ideje socijaldemokracije i pokušati objediniti razjedinjenu ideju socijaldemokracije u BiH. Međutim, u fokusu su izbori u SNSD i SDA.
Pogubnost stranačke kadrovske politike
Osnova svake dobre i uspješne politike je kadrovska politika. U BiH, ali i u regiji, kadrovska politika je vezana za međusobne interese. Kadrovska politika je zapravo politika negativne kadrovske selekcije, odnosno, nagrađivanja odanih i vjernih stranačkih kadrova, koji su uglavnom nestručni i nesposobni.
Najbolji primjer su predloženi stranački kadrovi za vođenje Vlade RS i Vlade FBiH te Vijeća ministara BiH. Predloženi kadrovi nemaju potencijala uspješno realiziraju njemačko-britansku inicijativu za ekonomski oporavak BiH i uspostave visoku razinu sigurnosti.
Ovakva kadrovska kombinatorika predstavlja još jednu izgubljenu šansu za BiH i sve njene građane. Aktualna, a i dosadašnje kadrovske politike, nisu bile usmjerena ka boljitku društva, naroda, države, nego su se svodile na personalne i stranačke interese. Nažalost, upravo predstojeći politički sabori u najvećoj mjeri pozicioniraju većinu kadrovskih rješenja u novim vladama, kako bi se osigurala stranačka/partijska i financijska podrška i na predstojećim unutar stranačkim izborima.
Jačanje ruskog utjecaja u BiH
BiH ima posljednju šansu poboljšati dugogodišnje slabo stanje ekonomije, a u posljednjih nekoliko godina i ozbiljno narušenu sigurnosnu situaciju.
Eventualni poraz BiH je poraz svih u BiH.
Opstruiranje ili neprovođenje reformi će se kao boomerang vratiti svim političkim akterima u BiH.
Srpskim predstavnicima u vlasti u BiH nad glavom lebde veze s Vladimirom Putinom i Rusijom, koja je postala rušilački faktor u svijetu.
Ako je ‘Zapad’ uspio, za par tjedana ekonomski uzdrmati Rusiju, nije potrebno sumnjati što će se dogoditi bilo kojem predstavniku Srba u vlasti u BiH ili RS ukoliko budu opstruirali aktualnu njemačko-britansku inicijativu za BiH.
Slično, ali na dijametralno suprotan način, važe standardi i za političke predstavnike Bošnjaka.
Bilo kakve opstrukcije ekonomskog oporavka države, korupcija i/ili kriminal, neće se tolerirati, a paralelno u fokusu će biti odnos prema događanjima na Bliskom istoku i sigurnosni izazovi koji se povezuju sa događanjima u Siriji i Iraku.
Politički predstavnici Hrvata u BiH su pobjedom Dragana Čovića i HDZ osigurali povoljniju poziciju, nego što su imali posljednjih osam godina. Pobjeda Kolinde Grabar Kitarović u Republici Hrvatskoj mogla bi biti “uteg oko vrata” HDZ-a BiH i posebno Draganu Čoviću u određenim budućim političkim razigravanjima u BiH.
Poruka međunarodne zajednice bosanskohercegovačkim političarima je vrlo jasna: “Pristupite učinkovito promjenama i možete imati našu podršku”. Ukoliko se njemačko-britanska inicijativa ne realizira, BiH čeka težak i neizvjestan period, ne samo u ekonomskom smislu.
/republikainfo.com/
