Čini se važnim naglasiti kako predsjedničin plan demografiju ne predstavlja kao socijalnu nego kao razvojnu kategoriju. Govorila je, nadalje, o stvarima koje bi zbilja mogle imati učinak. Na primjer kresanje poreza, povećavanje neto plaća ili useljavanje novih ljudi.
Ponovno govorila o nepotizmu i klijentelizmu
“Nije problem što građani odlaze u druge države radi vlastitog obrazovanja i napredovanja, problem je u tome što ne stvaramo uvjete za njihov povratak”, rekla je.
Jedan od najvećih problema, smatra, naša je društvena klima koju karakteriziraju ideološke podjele i malodušje te rastuće nepovjerenje u političke elite. “Sveprisutni nepotizam i klijentelizam, uvjerenje da je dobra veza i pripadnost stranci temelj za uspjeh, a ne školovanje”.
Predsjednica je u svom izlaganju izrekla niz kritika na račun državnih službi. Prozvala je da neke od njih djeluju kao dio represivnog aparata, dok istodobno nisu u stanju suzbiti sivu ekonomiju.
Mjere je podijelila u nekoliko dijelova
Svoje mjere je podijelila u nekoliko dijelova, prve su gospodarske. Uglavnom se odnose na bolje uvjete rada i porezni sustav koji će biti pogodan za domaće i strane tvrtke. “Porezna reforma je ključ svega i glavni cilj je smanjiti trošak rada poslodavaca i povećati neto plaće radnika. Reforma javne uprave je nužna i javna uprava mora biti učinkovitija, a ne represivni aparat”, kazala je.
“Treba postići izvoz više dodane vrijednosti”, rekla je i dodala kako treba uskladiti obrazovni sustav s modernim procesima kao što su digitalizacija i robotizacija. “Promjena strukture gospodarstva, tu je ključno usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva”.
Predsjednica je govorila i o blokiranim građanima. “Sve dosadašnje izmjene Ovršnog zakona nisu dali rezultate stoga predlažem drastičan zaokret za rješavanje ovog pitanja. Prvo treba izbaciti posrednike i vratiti da sud odlučuje o ovršnim postupcima. Država mora povećati efikasnost sudova”, kazala je. Predsjednica se zalaže i za uvođenje instituta apsolutne zastare i izmjenu Zakona o stečaju potrošača.
Predlaže univerzalni dječji doplatak
Drugi dio o kojem je govorila su obiteljske mjere. “Tu spadaju razne naknade, porodiljne, jednokratne”, kazala je. “Postoji očita potreba za poticanjem veće stope fertiliteta. Naknade koje postoje imaju obilježja socijalnih davanja, a to pripada razvojnoj politici”, kazala je Grabar Kitarović.
“Moramo uvesti univerzalan dječji doplatak koji će biti u funkciji rasta nataliteta. Mnogi će na ti reći; koliko to košta? Na to mogu odgovoriti protupitanjem: “Koliko košta budućnost?” U ovu skupinu spadaju mjere financijske potpore, usluge skrbi o djeci i vrijeme predviđeno za obiteljske dopuste i slobodne dane koje građani drže visoko na listi prioriteta.
Mjere useljavanja radne snage
Treća grupa mjera su mjere useljavanja. “Hrvatska je već sada suočena s manjkom radne snage”, kazala je i predložila osnaživanje Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH. “Osim protokolarne funkcije, trebalo bi im dati stvarne ovlasti”, kazala je. Trebamo programe razmjene srednjoškolaca, online programe učenja jezika i aktivnu promociju kroz izabrana diplomatsko-konzularna predstavništva, kazala je. “U države u kojima postoji veliko iseljeništvo moramo slati ljude koji će raditi s njima za Hrvatsku u gospodarskom smislu”, kaže predsjednica.
Predlaže i ciljano useljavanje u skladu s potrebama rada. “Prije svega se to odnosi na popunjavanje onih deficitarnih zanimanja i poslova kako bismo omogućili hrvatskom gospodarstvu da može normalno funkcionirati”, poručila je.
Ni s jednom Vladom nije uspjela uspostaviti suradnju
U završnom dijelu je rekla da je kao predsjednica imala odgovornost predložiti ovakve mjere te pozvala sve institucije javnog društva, i Vladu, da zajedno dođu do rješenja za demografske mjere.
“Nažalost ni s jednom od tri vlade nisam uspjela uspostavi suradnju u rješavanju krucijalnih problema”, poručila je još.
(Izvor: Telegram.hr)