Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • ‘Bolja strana’ – ciklus kolumni-pripovijedaka Miroslava Pilja: Klupa
    • Napretkov tjedan kulture ‘NTK 2026.’ – Najava predstavljanja zbornika „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“ na Filozofskom fakultetu SUM-a
    • AKOP BiH i APAW BiH pokreću učinkovitiju borbu protiv oglašavanja nelegalnog IPTV-a
    • Neuobičajeno u BiH – Direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić, poduzeću kojem je direktor, refundirao 45.483 KM za štetu na službenom vozilu
    • Zastupniku Bundestaga ukinut imunitet zbog sumnje u korupciju
    • Dodik želi donijeti novi ustav RS-a – Banja Luka glavni grad
    • Srbija se želi povezati na ruski naftovod Družba koji rusku naftu transportira u Europu
    • Žene u bh politici: Popunjavaju izborne liste, a muškarcima mandati i glasovi
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Energetika
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Samo dobre stvari
    • Kontakt
    Republika
    Izdvojeno

    Hoće li EU odlučiti da prihode od ruske imovine idu za obnovu Ukrajine?

    republikaBy republika12.02.2024No Comments2 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
    foto: Ukrajinski grad Mariupolj sravnjen sa zemljom

    Vijeće EU-a donijelo je u ponedjeljak odluku koja otvara put za moguće korištenje prihoda koje generira zamrznuta ruska imovina za obnovu Ukrajine.

    Vijeće je između ostaloga odlučilo da tzv. Središnji depozitariji vrijednosnih papisa koje drže više od milijun eura imovine ruske središnje banke moraju odvojeno obračunavati izvanredne gotovinske prihode kojii se akumuliraju zbog restriktivnih mjera EU-a, prenosi HINA.

    “To otvara put da Vijeće donese odluku o mogućoj uspostavi financijskog doprinosa proračunu EU-a od tih prihoda za potporu Ukrajini”, navodi se u priopćenju Vijeća.

    Europska unija je nakon ruskog napada na Ukrajinu zamrznula ili imobilizirala imovinu ruske središnje banke koja se u tom trenutku nalazila u financijskim institucijama na teritoriju Unije. Riječ je o preko 200 milijardi eura zamrznute imovine. To je glavnica koja i dalje ostaje vlasništvo ruske središnje banke, a samo prihodi koje donosi ta glavnica koristila bi se za pomoć u obnovi Ukrajine.

    Ta sredstva bila su imobilizirana dok su se nalazila u tzv. središnjim depozitarijima vrijednosnih papira (CSDs). To su financijske institucije specijalizirane za transakcije vrijednosnih papira, kao i čuvanje i servisiranje imovine tih vrijednosnih papira. Većina tih sredstava deponirana je u Euroclearu, međunarodnoj financijskoj instituciji sa sjedištem u Belgiji, gdje je skoncentrirano oko 90 posto ruske imovine u EU-u.
    Ti CSDs inače ne drže vrijednosne papire na svojim računima, ali u ovom slučaju su zbog imobilizacije morala ostati na tim računima pa su primjerice ruske obveznice počele generirati prihode.
    Protokom vremena ta ja zamrznuta imovina generirala sve više prihoda u gotovini. Kako CSDs ne mogu držati tu gotovinu na svojim računima morale su je deponirati u središnjim bankama, koje onda plaćaju kamate na te pologe pa su prihodi od zamrznute imovine i dalje rasli.

    Ti izvanredni prihodi postoje isključivo zbog odluke o imobilizaciji imovine, odnosno oni su izravna posljedica te odluke.

    Odlukom Vijeća CSDs će trebati odvojeno upravljati i registrirati te prihode kako bi se mogli jasno identificirati u računovodstvenom sustavu. Osim toga, CSD-ovima je zabranjeno raspolagati neto profitom iz toga.

    /Desk/

    EU izdvojeno obnova ukrajine prihodi ruska imovina vijeće EU
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Zastupniku Bundestaga ukinut imunitet zbog sumnje u korupciju

    15.10.2026

    Žene u bh politici: Popunjavaju izborne liste, a muškarcima mandati i glasovi

    15.10.2026

    NOVA RAZINA Zelenski kaže kako će Ukrajina nastaviti napadati ruske rafinerije, a ima i uvjet za Trumpa

    15.10.2026

    Comments are closed.

    Najnovije

    ‘Bolja strana’ – ciklus kolumni-pripovijedaka Miroslava Pilja: Klupa

    Napretkov tjedan kulture ‘NTK 2026.’ – Najava predstavljanja zbornika „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“ na Filozofskom fakultetu SUM-a

    AKOP BiH i APAW BiH pokreću učinkovitiju borbu protiv oglašavanja nelegalnog IPTV-a

    Neuobičajeno u BiH – Direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić, poduzeću kojem je direktor, refundirao 45.483 KM za štetu na službenom vozilu

    Zastupniku Bundestaga ukinut imunitet zbog sumnje u korupciju

    Kolumne

    ‘Bolja strana’ – ciklus kolumni-pripovijedaka Miroslava Pilja: Klupa

    Smjena vlasti: Lekcija koju učimo trideset godina

    ‘Bolja strana’ – ciklus kolumni-pripovijedaka Miroslava Pilja: Pas

    Bieber: EU mora promijeniti ili preispitati odnose sa Srbijom

    Promo

    Napretkov tjedan kulture ‘NTK 2026.’ – Najava predstavljanja zbornika „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“ na Filozofskom fakultetu SUM-a

    HKD Napredak organizira predstavljanje filma ‘Od kralja Tomislava do danas’

    HT Eronet uz Mediteran Film Festival koji već 27 godina okuplja filmske autore i publiku

    U Mostaru ‘107. Šantićeve večeri poezije’

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.