Rok za dug prema Europskoj radiodifuznoj uniji ulazi u završnu fazu, a BHRT je praktično doveden pred zid. Ili će država pronaći 22 milijuna KM ili će javni servis ući u spiralu blokada, pljenidbi i gašenja signala.
Europska radiodifuzna unija (EBU) već godinama upozorava kako će dug BHRT-a, koji je s kamatama porastao na oko 22 milijuna KM, prije ili kasnije doći na naplatu. Nakon višestrukih opomena, sudskih presuda i suspenzije pojedinih usluga, EBU je sada podvukao crtu. Rok za dogovor ili uplatu ističe sutra, 26. veljače, nakon čega slijedi blokada računa i aktiviranje mehanizama prisilne naplate, piše Deutsche Welle.
„U konstantnom smo stresu. Ljudi se iz dana u dan pitaju što će sutra biti, hoće li dobiti tu svoju pošteno zarađenu plaću“, kaže Edin Fočo, potpredsjednik Sindikata BHRT-a.
Bez unutarnjeg dogovora
Svjetlo na kraju tunela se ne nazire, prvenstveno jer je javni servis Bosne i Hercegovine odavno postao političko, a ne pitanje od javnog interesa svih građana. Politička koplja godinama se lome u Banja Luci i Mostaru. Kod prvih jer ne žele uplaćivati dio takse koja se ubire na području Republike Srpske od strane entitetskog javnog servisa RTRS-a, a drugi, jer smatraju da su zakinuti za kanal na hrvatskom jeziku.
„Nisu prihvatljive namjere da se od BHRT-a pravi državna televizija“, rekao je ranije SNSD-ov ministar u Vijeću ministara Srđan Amidžić i tako stavio do znanja da je gotovo izvjesno da ovo pitanje neće biti riješeno unutarnjim dogovorom.
Ukoliko dođe do blokade računa, ništa od toga više neće biti bitno, jer će BHRT-u biti onemogućeno korištenje međunarodnih usluga, a imovina vjerojatno stavljena na “bubanj” kako bi se dugovi namirili.
„Ukoliko ne bude nikakve akcije od strane BiH, onda možemo očekivati da će ta procedura zaista dovesti do blokade računa, a samim tim značiti i kraj BHRT-a“, kaže v.d. generalnog direktora BHRT-a Belmin Karamehmedović.
Kriza koja je proizvedena
Financijski kolaps BHRT-a nije neočekivana nesreća, nego rezultat višegodišnje političke sabotaže. Ključni paradoks je što javni servis u Sarajevu duguje EBU-u 22 milijuna KM, dok mu istovremeno Radio-televizija Republike Srpske i dalje ne isplaćuje zakonom utvrđeni dio RTV takse, čime je dug prema BHRT-u premašio 100 milijuna KM.
Sa tim novcem, BHRT danas ne bi molio za odgodu u Ženevi, već bi imao dovoljno sredstava za servisiranje međunarodne obveze i modernizirati program. Umjesto toga, državni servis je gurnut u ulogu dužnika bez ikakve mogućnosti da naplati ono što mu pripada u vlastitoj zemlji.
„Nisam očekivao da će odustati, ali to mi je potvrđeno i sada u Ženevi. Oni nastavljaju s pokušajima naplate svog duga putem suda“, rekao je nakon sastanka u Ženevi ministar komunikacija i transporta u Vijeću ministara BiH Edin Forto, koji je u nekoliko navrata predlagao raspodjelu novca iz viška sredstava Regulatorne agencije za komunikacije, ali bez uspjeha.
Ugrožavanje sigurnosti
Sada su to isto pokušali i državni parlamentarci, tražeći od Vijeća ministara da se 22 milijuna KM doznači na ime duga EBU-u i još 20 milijuna KM za stabilizaciju BHRT-a. Šest parlamentaraca, koji su podnijeli zahtjev, smatraju da je ovo dovoljno za trenutno rješenje krize. To bi kažu značilo isplate plata i ostalih dugovanja, s obzirom da radnicima nisu uplaćeni doprinosi od 2015. godine.
„Ako stane BHRT, ja mislim da ljudi ovdje nisu svjesni da će stati sve, s obzirom na moć i snagu repetitora u BiH“, kaže Zlatko Miletić iz Kluba Hrvata u Domu naroda.
Gašenje signala BHRT-a znači i ugrožavanje državne komunikacijske infrastrukture, sustava veza, koji je ključan ne samo za medije, već i za civilnu zaštitu i sigurnosne agencije.
Nakon isteka roka, možda se program neće istog trenutka ugasiti, ali će proces likvidacije biti nezaustavljiv.
Politički veto kao dio strategije
Predstavnici SNSD-a već mjesecima odbijaju svaku ideju o državnom financiranju BHRT-a, inzistirajući na entitetskom modelu i tvrdeći kako bi dodatna sredstva iz proračuna značila „kaznu“ za RTRS i „nagradu“ za Sarajevo. Inicijativom parlamentaraca nisu zadovoljni ni u partnerskoj stranci HDZ-u BiH.
„Želimo stabilan Javni servis, stabilan BHRT, to smo uvijek govorili. Izbjegavat ćemo bio kakva politikantstva ili bilo kakve populističke ideje oko toga kako pomoći“, kaže lider HDZ-a BiH Dragan Čović, navodeći primjer zaključaka na Domu naroda koji se odnose na pomoć BHRT-u, demantirajući tako sam sebe kako želi bilo kakvu stabilnost javnog servisa.
Tako je financijska injekcija od 42 milijuna KM KM, u praksi talac političkih sukoba oko nadležnosti, identiteta i uticaja nad medijima. Vijeće ministara može donijeti odluku, ali bez političkog konsenzusa u državnoj koaliciji takva odluka je ili nemoguća ili kratkog daha.
„Tragikomično je da ima i dovoljno novca na različitim stavkama u proračunu da se ta stvar eventualno riješi, ali bez ruku ministara iz SNSD-a takvu odluku nije moguće donijeti“, kaže ministar vanjskih poslova BiH (NIP), Elmedin Konaković.
Što znači gašenje BHRT-a
Izuzev blokade međunarodnih usluga, s čim će se suočiti BHRT ukoliko dođe do blokade računa, javni servis gubi reputaciju i pristup europskoj mreži javnih emitera, kao i ključnu infrastrukturu koja je građena desetljećima.
Također, BHRT neće moći isplaćivati plaće i doprinose za oko 700 radnika, servisirati obveze prema dobavljačima, niti održati osnovnu razinu produkcije.
Izuzev spomenutog sigunodnog rizika, gašenje signala državnog javnog servisa bio bi i simbolički udar jer bi zemlja ostala bez jedinstvene informativne platforme na državnoj razini, u trenutku kada su javne institucije ionako razjedinjene uz veliki stupanj ugroženosti suvereniteta, piše DW.
/Desk/