Hrvatski narodni sabor BiH ocijenio je u srijedu antidaytonskim poruke turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, koji se jučer u Sarajevu usprotivio nametanju promjena Izbornog zakona, te su pozvali visokog predstavnika da poduzme te promjene bez obzira na pritiske bošnjačke javnosti i političara.
U priopćenju HNS BiH navodi se kako Erdoganove poruke “ohrabruju politike bošnjačkih radikala, ubrzavaju antidaytonske procese i produbljuju nepovjerenje među konstitutivnim narodima”.Turski predsjednik je na izravni upit jučer u Sarajevu odgovorio kako je njegova zemlja protiv intervencije visokog međunarodnog predstavnika u Izborni zakon, unatoč tome što na tome inzistira hrvatska strana kako bi se spriječilo da četiri puta brojniji Bošnjaci na sljedećim izborima preglasaju Hrvate, izaberu im predstavnike u Domu naroda Federacije BiH i Predsjedništvu BiH, te ih isključe iz izvršne vlasti.
“Nažalost, svojim stavovima daje potporu i nedemokratskim akterima i zagovara neizvjesno političko razdoblje u Bosni i Hercegovini”, navode iz HNS-a BiH.
Pozvali su visokog predstavnika Christiana Schmidta da prestane podlijegati pritiscima i stavovima Organizacije islamske suradnje (OIC) predvođene Turskom u Vijeću za provedbu mira, te uličnim pritiscima i prijetnjama nasiljem. Upozoravaju da odlaganje donošenja odluke može do kraja narušiti vjerodostojnost institucije Ureda visokog predstavnika (OHR).
Turska se prigodom prošlotjednog zasjedanja PIC-a, tijela koje nadzire rad OHR-a, usprotivila Schmidtovoj intervenciji u Izborni zakon.
Za kasnije popodne su u središtu Sarajeva održani su novi prosvjedi oko stotinjak građana protiv eventualne odluke međunarodne administracije u BiH, a HNS ih je ocijenio “koordiniranim pokušajem političkih predstavnika Bošnjaka za uspostavu antidaytonskog unitarnog poretka na štetu Hrvata i svih drugih naroda koji se protive dominaciji brojnijeg bošnjačkog naroda”.
Visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt nametnuo je potkraj srpnja tehničke izmjene Izbornog zakona, no ne i političke, koje se tiču provedbe odluke Ustavnoga suda BiH oko legitimnog političkog predstavljanja i sprječavanja preglasavanja Hrvata.
Ostavio je razdoblje od šest tjedana za eventualni dogovor hrvatskih i bošnjačkih stranaka. No, do toga nije došlo, prenosi HINA.
Na izborima zakazanim za 2. listopada ponovno se kandidirao Željko Komšić, koji je u tri navrata biran na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH dominantno glasovima bošnjačkih birača. Probošnjačke stranke su na liste postavile i veći broj Hrvata, pa sada prijeti opasnost da preuzmu nadzor nad hrvatskim klubom u gornjem, nacionalno koncipiranom Domu naroda Federacije BiH te stvore mogućnost da iz vlasti isključe najveće hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata u BiH, javlja HINA.
/Desk/