Republika
    Facebook Twitter Instagram
    Najnovije
    • Sastanak Čović-Dodik-Nikšić u Mostaru: Sve je super i sve je OK, kad nema SDA
    • Počinje isplata uvećanih mirovina
    • Hrvati u Zambiji oslobođeni optužbi za trgovinu djecom – Vraćaju se u Hrvatsku zajedno s usvojenom djecom
    • Borrell traži sankcioniranje odgovornih za nasilje na Kosovu, Stoltenberg poručuje da NATO ne odustaje od mirnog rješenja
    • SPUŠTANJE Podoljak reagirao na Milovanovićev stav o uzviku ‘Slava Ukrajini’: “Infatilni ruska propaganda.. Ne tražite od hrabrih predaju ako sami niste spremni braniti vlastitu zemlju”
    • GENERALSKA DIPLOMACIJA? Generali Armije BiH u Zagrebu s generalima HV-a – Razgovori potrebni, ali jedno ime je sporno
    • Prelet američkih bombardera – “Označena zapadna sfera utjecaja“
    •  Stanišiću i Simatoviću po 15 godina – Potvrđen UZP Srbije nad BiH i Hrvatskom – Najavljene tužbe protiv RS i Srbije
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Izdvojeno

    Hercegovački duhan – Jučer, danas i možda sutra

    republikaBy republika13/07/2020Updated:13/07/2020Nema komentara5 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Nekada je bio najvažniji izvor prihoda i trgovine. Hvalili su ga sultani i pisci, a Austro-Ugarska dovela do neslućenih ekonomskih visina. Danas je obris stare slave zbog kojeg se ide čak i u zatvor. Hercegovački duhan, piše Deutsche Welle.

    Od 17. stoljeća hercegovački duhan već je nadaleko poznat. Spominje se u dubrovačkim i dalmatinskim trgovačkim knjigama, bio je omiljen kod osmanlijskih sultana, tek mu je Austro-Ugarska dala veliki gospodarski značaj, a nedavno i WIPO priznao zaštitu izvornosti. No, danas je duhan u Hercegovini skoro tabu tema.

    S duhanom slikanja nema

    “Nemojte me slikati. Duhan možete, mene nemojte jer dosta mi je inspekcija i kazni”, kaže za Deutsche Welle žitelj hercegovačkog mjesta Grude na pitanje da pozira kraj duhana na svojoj njivi. On i njegova obitelj zasadili su nekoliko tisuća ‘struka’ duhana, kojeg osušenog i rezanog prodaju na crnom tržištu.

    I tu je srž dugogodišnjih problema hercegovački duhanara – dok je nekada svaki hercegovački gradić imao otkupnu stanicu, sada ih odavno nema i svoj duhan moraju voziti na otkup u Gradačac, Orašje, Bijeljinu. Otkupne cijene daleko su niže od onih koji mogu prodati ‘na crno’. Ali, u Hercegovini, srcu i domovini tog ‘žutog zlata’ koji je hranio i školovao generacije, još nema zainteresiranog investitora za otkup duhana.

    Sušenje duhana u Hercegovini 80.-tih godina

    “Ne isplati mi se prodavati duhan za otkupnu cijenu od 3 KM dok je država sebi nametnula trošarine skoro 70%, kad ga mogu rezanog prodati za 25 ili 30 KM po kilogramu. Neka puste ovaj narod da radi i živi”, poslovna je logika ovog Gruđanina.

    Mnogi hercegovački proizvođači ovog visokotarifnog proizvoda i danas balansiraju na rubu zakona. Policija i inspektori pretresaju im kuće u potrazi za skrivenim duhanom, plaćaju visoke kazne, nekima se sudi, a neki su i u zatvoru, dok su u vrijeme bivše Jugoslavije i Kraljevine Jugoslavije krijumčari “škije” (suhi, rezani duhan za konzumiranje) bivali još strožije kažnjavani, pa čak i ubijani.

    Međutim, optužbe države prema “duhanskoj mafiji” su više nego ozbiljne – nezakonito stavljanje u promet duhana za pušenje i cigareta, bez plaćanja akcize na duhan, bez obilježavanja akciznim markicama BiH itd. Neke procjene su da BiH zbog toga gubi nekoliko stotina milijuna KM.

    “Hercegovački duhan najmilija sorta sultanu”

    “Svijet živi od trgovine s Dubrovnikom, od malog obrta, a osobito od sađenja duhana. Duhan je pribavio Trebinju svjetski glas, kakav mu povijesna prošlost nikada ne bi pribavila. Trebinjski duhan za cigarete ide u najfinije duhane na svijetu i najmilija je sorta sultanu. Sve ga se više sadi i opet se ne može da udovolji, koliko ga se traži”, napisao je njemački novinar, putopisac Heinrich Renner o hercegovačkom duhanu 1896. godine.

    Branje duhana kod Mostara, počerkom 20. stoljeća.

    Povijesna istraživanja govore da je tek dolaskom Austro-Ugarske vlasti proizvodnja duhana u Hercegovini ubrzano povećana jer je to bio jedan od glavnih razloga za punjenje državnog proračuna. Koliku je veliku dobit donosila proizvodnja duhana u zborniku radova ‘Duhan u BiH, jučer, danas i sutra’, pišu autori, stručnjaci, agronomi, profesori, Jure Beljo, Marko Ivanković i Nevenko Herceg.

    “U ukupnom proračunu Zemaljske vlade za 1894. godinu, od 14.010.990 forinti, prihod od duhana iznosio je 4.606.000 forinti ili čak 30%, što je 30 puta više nego u vrijeme turske vlasti. To pokazuje koliko je Austro-Ugarska administracija dobro organizirala proizvodnju, ali i provodila poreznu politiku”, pišu autori knjige.

    Oni navode riječi jednog Hercegovca u listu ‘Narodna sloboda’, broj 80. od 4. listopada 1919.:”Za 100 kg duhana dobivalo se od 160 do 200 kruna, a 100 kg žita košta 12 do 16 ili 20 kruna. Na njivi gdje bi moglo biti 100 kg duhana ne može se dobiti nikakako pet kvintala žita i kad bi najbolje rodilo. Tu je računica za sadnju duhana”. Prije jednog stoljeća računica sadnje duhana u Hercegovini bila je jasna – s iste površine dobije se više od pet puta veća vrijednost. Sada je priča o hercegovačkom duhanu znatno drukčija.

    Zaštita izvornosti Hercegovačkog ravnjaka

    Dok je danas je duhanska industrija u Hercegovini, a i dobrim dijelom ostatka BiH upropaštena, da paradoks bude veći, posebna sorta duhana ‘Hercegovački ravnjak’ nedavno je od WIPO-a (World Intellectual property Organization – Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo) u Ženevi dobio zaštitu izvornosti i upis u međunarodni registar porijekla.

    Branje duhana u Hercegovini 70.-tih godina

    “Uz podršku lokalne zajednice zaštitili smo ime i podrijetlo i želimo da se pokrene tradicijska proizvodnju ‘Hercegovačkog ravnjaka’ uz relaksirajuću otkupnu cijenu od 15 KM jer se radi o kvalitetnom i zaštićenom brendu. Tada bi imalo smisla baviti se njegovom proizvodnjom i za proizvođače i za državu”, kaže za DW Marko Vukoja, predsjednik Udruge ‘Duvan – Hercegovački ravnjak’ iz Gruda koja je i inicijator i nositelj prava zaštite imena podrijetla.

    Mogućnosti ogromne, ali zakoni se ne donose

    Prof.dr.sc. Marko Ivanković, direktor Federalnog Agromediteranskog zavoda Mostar za DW komentira da je ova zaštita izvornosti imena dobra podloga za revitalizaciju proizvodnje ove kulture na području Hercegovini i stvaranje proizvoda s visokom dodanom vrijednošću.

    “Ovo može biti i snažan promotor Hercegovine kao turističke destinacije, brendiranje turističkog proizvoda po kojem ovaj kraj može biti prepoznat. S obzirom da je duhan u svakoj državi monopol države, potrebno je donijeti zakonodavno-pravni okvir koji će prepoznati potencijalni investitori i uložiti sredstva u revitalizaciju proizvodnje čime bi se povezala primarna proizvodnja, prerada duhana i tržište na koje moguće plasirati gotove proizvode”, zaključuje Ivanković.

    Dok se godinama čekaju ‘novi zakonski okviri’, u Hercegovini se i dalje krišom, na duge igle, konac i vijence (vince) nižu i suše zeleni listovi ovog ‘žutog zlata’, režući ga u tanke niti najfinije, aromatične ‘škije’.

    (Izvor: DW)

    hercegovački duhan izdvojeno marko ivanković marko vukoja ravnjak
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Sastanak Čović-Dodik-Nikšić u Mostaru: Sve je super i sve je OK, kad nema SDA

    01/06/2023

    Borrell traži sankcioniranje odgovornih za nasilje na Kosovu, Stoltenberg poručuje da NATO ne odustaje od mirnog rješenja

    01/06/2023

    GENERALSKA DIPLOMACIJA? Generali Armije BiH u Zagrebu s generalima HV-a – Razgovori potrebni, ali jedno ime je sporno

    31/05/2023

    Comments are closed.

    NO COMMENT

    Baja na rubu stola

    Govorimo hrvatski!

    Čija je poza jača?

    Koncentracijska vlada

    Xi JinPing: Uzor

    Najnovije

    Sastanak Čović-Dodik-Nikšić u Mostaru: Sve je super i sve je OK, kad nema SDA

    Počinje isplata uvećanih mirovina

    Hrvati u Zambiji oslobođeni optužbi za trgovinu djecom – Vraćaju se u Hrvatsku zajedno s usvojenom djecom

    Borrell traži sankcioniranje odgovornih za nasilje na Kosovu, Stoltenberg poručuje da NATO ne odustaje od mirnog rješenja

    SPUŠTANJE Podoljak reagirao na Milovanovićev stav o uzviku ‘Slava Ukrajini’: “Infatilni ruska propaganda.. Ne tražite od hrabrih predaju ako sami niste spremni braniti vlastitu zemlju”

    Kolumne

    O pokojnima ljudi vole lagati

    Kronični strah od “križara”

    Marić: “…u pet deka”

    Sretno, Mamiću!

    Promo

    Stolačko kulturno proljeće

    Knjiga Faruka Kajtaza ‘Pisanje između redova’ predstavljeno i u Danskoj

    Neum Underwater film festival 2023. – Prijave za podvodne filmove otvorene do 20. srpnja

    Koncert virtuoza na harmonici Marka Plavčića: Klasika zvukom harmonike

    republikainfo.com
    Copyright 2019 Republikainfo.com | Developed by Rahatlook
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.