Presuda na papiru
Ministrica obrane BiH Marina Pendeš najavila je da će do lipnja ove godine uknjižba svih 63 lokacije završiti, međutim od toga nema ništa. Prošlog tjedna načelnik općine Laktaši Miroslav Kodžman i ministar unutarnjih poslova RS Dragan Lukač potpisali su ugovor o prijenosu vlasništva nad kasarnom Zalužani na MUP Republike Srpske. Ta kasarna koja zauzima 35 hektara zemljišta. Niko od državnih zakonodavnih i izvršnih vlasti nije na ovo reagirao.
U srpnju prošle godine Sud BiH donio je prvostepenu presudu po kojoj se vojni objekti i zemljište površine 11.474 u Han Pijesku moraju uknjižiti u vlasništvo Ministarstva obrane. Ispostavilo se da presude Suda BiH ne važe u RS jer je Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske odbila da je provede. Uložena je žalba i Apelacijski odjel Suda BiH odgodio je raspravu i odluku s obrazloženjem da će odlučivati kada pravobraniteljstva RS i BiH dostave punomoći za zastupanje u ovom predmetu. Danijela Novaković, pravobraniteljica RS, na ovo je odgovorila da njena zamjenica Ljiljana Grbić ima sva ovlaštenja kao i ona i da može biti zastupnik dodavši: „Sud BiH kupuje vrijeme kako ne bi donio drugostepenu odluku“.
I dok se vodi ovaj „gruntovni rat“, Vlada Republike Srpske poručuje da su sve vojarne, vojno zemljište i vojni poligoni koji se nalaze na teritoriji tog entiteta njegovo vlasništvo i da nema ni govora da će lokacije na Manjači, u Han Pijesku, Kalinoviku, Bileći, Banjaluci i drugim mjestima biti državno vlasništvo.
– Ako bi se to desilo, to bi bila otimačina teritorije Republike Srpske – stav je Vlade RS.
Sve ranije odluke i potpisani sporazumi očigledno ne važe, a vlasti RS nastavljaju da direktno krše Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državne imovine o čemu svjedoči slučaj sa kasarnom Zalužani kod Laktaša.
Uvjet za MAP
To se komotno može kvalificirati kao podrivanje ustavnog poretka zemlje. Zakon je donesen 2005. s rokom trajanja do donošenja zakonskih propisa koji će regulirati cijelu tu oblast. Ne provodi se ni presuda Ustavnog suda BiH iz 2012. godine u kojoj se kaže da sva državna imovina, a u nju spada i vojna, pripada jedino državi BiH. Parlament BiH obavezan je tom odlukom Ustavnog suda BiH da donese zakon, ali to nije nikada uradio.
NATO savez je još 2010. godine dodijelio našoj zemlji MAP – Akcijski plan za članstvo i on će biti aktiviran onog trenutka kada 63 perspektivne vojne lokacije budu državno vlasništvo. Odmah nakon te odluke NATO-a, u Banjaluci su entitetske vlade potpisale sporazum kojim se rješava pitanje vojne imovine, ali je i on je ostao mrtvo slovo na papiru.
U srpnju ove godine u Varšavi će se održati samit NATO saveza i ukoliko naša zemlja bude ispunila uvjet – uknjižbu 63 vojne lokacije na Ministarstvo obrane – MAP će biti aktiviran što je jamstvo da će BiH postati punopravna članica alijanse. Istina, postoji još jedan uvjet – da Predsjedništvo BiH usvoji dokument „Pregled obrane“ koji je na čekanju već pet godina jer nema političke suglasnosti.
Ministarstvo obrane dostavilo je u ožujku „Pregled obrane“ i zadnju riječ ima Predsjedništvo BiH. Dokument je analiza stanja u obrambenom sektoru i definira viziju i dugoročni razvoj Oružanih snaga BiH, a predviđeno je smanjenje broja pripadnika s deset na sedam tisuća. Za SDA je, kako je u ožujku priopćio Bakir Izetbegović, to neprihvatljivo.
I dalje stižu poruke iz Bruxellesa da je NATO otvoren i spreman za BiH i sasvim je izvjesno da bi ulazak BiH u savez donio sigurnost zemlji i regiji, ali i političku i naročito ekonomsku stabilnost države. Međutim, šefovi vladajućih stranaka svoju političku volju stavili su iznad ustava, zakona i interesa države i građana što potvrđuje i činjenica da je obično pravno pitanje, što u biti jeste uknjižba vojnih lokacija u državno vlasništvo, smišljeno pretvoreno u političko. Zbog toga neće biti iznenađenje ako srpanjski summit NATO-a u Varšavi zaobiđe BiH.
(Izvor: Dnevni list)