Stotine tisuća ljudi diljem Europe ne mogu tretirati vikend kao vrijeme odmora. Više od jednog od pet radnika diljem Europe – 21,3 % – redovito je angažirano subotom i nedjeljom, prema najnovijim podacima Eurostata.
A u nekim zemljama prosjek je znatno iznad toga, posebno na Balkanu i Mediteranu.
U Grčkoj zapanjujućih 41 % zaposlenih i samozaposlenih radnika aktivno radi vikendom, 33 % u Bosni i Hercegovini te 32 % na Malti, Cipru i u Sjevernoj Makedoniji.
Istodobno, sjever i istok kontinenta pokazuju mnogo niže stope. U Litvi samo 4 % radnika radi vikendom, kao i 7 % u Mađarskoj te 7,5 % u Poljskoj.
Vjerojatno nije veliko iznenađenje što vlasnici poduzeća imaju manje slobodnih vikenda od zaposlenika: 46 % njih mora biti na poslu u usporedbi s 18,5 % zaposlenika.
Kada su u pitanju samozaposleni, Grčka, Cipar i Sjeverna Makedonija ostaju na vodećim mjestima sa stopama iznad 30 %, a slijede ih Švicarska i Malta, s malo ispod toga, s 29 %.
Što se tiče samozaposlenih/poslodavaca, Grčka ponovno pokazuje najvišu stopu sa zapanjujućih 75 %. Slika se malo mijenja na nižim mjestima, gdje se nalaze Belgija (66 %) i Francuska (60 %).
Čest rad vikendom ne znači nužno i više rada općenito. Međutim, u slučaju Grčke, brojke su u skladu s drugim podacima Eurostata koji pokazuju da Grci imaju tendenciju raditi više sati nego bilo tko drugi u EU.
U kojem se radnom sektoru najčešće radi vikendom?
Radne smjene također u velikoj mjeri ovise o sektoru rada.
Na primjer, gotovo polovica svih radnika u uslugama i prodaji (47,6 %) redovito radi vikendom, kao i ljudi u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (47,2 %).
To je također norma za mnoge ljude u takozvanim „elementarnim zanimanjima“ (25,7 %), što podrazumijeva rutinske fizičke poslove koji često uključuju znatan fizički napor.
Koje su zemlje isprobale četverodnevni radni tjedan?
Trenutačni trend u Europi, čini se, više je usmjeren prema sažimanju radnog tjedna nego prema njegovu produljenju.
Posljednja zemlja koja je ovo isprobala bila je Poljska, brzorastuće gospodarstvo koje se također bori s problemima izgaranja (burnouta) na poslu.
Ljeti 2025. godine pokrenut je pilot-projekt s ciljem smanjenja radnog tjedna s 39 sati na 35, bez smanjenja plaća.
Zaposlenici su mogli birati između tri opcije:
- Rad šest sati dnevno
- Trodnevni vikend
- Dodatni dani odmora
Eksperiment, koji je pokrenulo Ministarstvo rada na 90 javnih i privatnih radnih mjesta i 5.000 zaposlenih, trebao bi biti procijenjen 2027. godine.
Svako radno mjesto koje je sudjelovalo kompenzirano je s do 210.000 eura kako bi se pokrili eventualni poremećaji u rasporedu posla izazvani smanjenim radnim vremenom.
Druge europske zemlje koje su isprobale četverodnevne radne tjedne bile su Velika Britanija, Njemačka, Portugal, Island, Francuska i Španjolska.