Ne treba dugo posjetitelju Ingolstadta, grada srednje veličine u Bavarskoj, da primijeti kako je riječ o istinskom „Audijevu gradu”. Od zdravstvenog osiguranja pokraj gradske vijećnice i impresivnog muzeja, pa sve do reklama za ljetnu koncertnu sezonu, sve nosi potpis ovog automobilskog diva. Tvornica u Ingolstadtu zapošljava oko 40.000 ljudi, a uspjeh Audija pretvorio je ovo nekada uspavano poslijeratno mjesto od 30.000 stanovnika u grad s gotovo 150 tisuća žitelja.
Međutim, blagoslov je postao golem rizik. Pad dobiti i smanjenje broja zaposlenih u Audiju i njegovoj matičnoj tvrtki Volkswagen prepolovili su prihode od poreza na poslovanje u samo nekoliko godina, gurnuvši grad u duboku financijsku krizu.
Zabranjena ulaganja i propadanje infrastrukture
Situacija u Ingolstadtu toliko je ozbiljna da je vlada Gornje Bavarske ranije ove godine odbila gradski proračun i zabranila nova ulaganja.
- Projekti na čekanju: Obnova poznatog brutalističkog kazališta i gradski festivali pretrpjeli su drastične rezove, dok lokalne knjižnice preživljavaju zahvaljujući donacijama.
- Ugroženo školstvo: Učenici su morali biti premješteni iz jedne od dotrajalih škola jer grad jednostavno nema novca za njezinu sanaciju.
„Audi je blagoslov za naš grad, ali jednako tako i rizik”, otvoreno priznaje gradonačelnik Michael Kern.
Dok su u dobrim vremenima njemački gradovi plivali u novcu – do mjere da je jedan gradić s Daimlerovom tvornicom pokraj Stuttgarta pješačke prijelaze popločao mramorom iz Carrare – danas, kada industrija „kihne”, cijele regije obolijevaju. Problemi više nisu izolirani na starom industrijskom Ruhru; pogođeni su bogati Baden-Württemberg, kao i Ludwigshafen, čija je sudbina vezana uz kemijskog diva BASF.
Najgora proračunska kriza u povijesti Savezne Republike
Prema novom izvješću Zaklade Bertelsmann, ukupni proračunski manjak njemačkih općina i gradova dosegnuo je rekordne 32 milijarde eura, što je porast od gotovo 30 posto u odnosu na godinu prije.
„Ovo je najgora kriza u povijesti Savezne Republike Njemačke”, tvrdi René Geissler, profesor javne uprave na Visokoj tehničkoj školi u Wildauu.
Geissler detektira tri ključna uzroka sloma:
- Snažan rast inflacije, s posebnim naglaskom na građevinski sektor.
- Povećanje troškova zaposlenika u javnom sektoru.
- Novi savezni zakoni (poput naknada za mlade i osobe s invaliditetom) koje je donio Bundestag, a čije financiranje u potpunosti pada na teret lokalnih zajednica. U Ingolstadtu takvi obvezni izdaci danas odnose čak 80 posto proračuna.
Infrastrukturni minus od 231 milijarde eura i politički rizik
Posljedice su vidljive diljem zemlje. Bayreuth je otkazao proslavu 150. obljetnice festivala Richarda Wagnera, siromašne berlinske četvrti nemaju sredstava za bazičnu komunalnu higijenu, a mnogi gradovi podižu kratkoročne zajmove (Kassenkredite) samo kako bi podmirili tekuće račune. Ukupni zaostatak u ulaganjima u njemačku lokalnu infrastrukturu (škole, ceste, dvorane) narastao je na astronomsku 231 milijardu eura.
Očajni gradonačelnici održali su masovne prosvjede upozoravajući da su stjerani uz zid. Lokalne vlasti sada ultimativno traže od Berlina poštovanje načela „tko propisuje, taj plaća” te hitnu financijsku injekciju od 30 milijardi eura.
Iako se savezna vlada i sama bori s proračunskim restrikcijama, stručnjaci procjenjuju da će intervencija do kraja godine biti neizbježna. U protivnom, upozorava Henrik Scheller iz Njemačkog instituta za urbana pitanja, „mogli bismo svjedočiti svojevrsnoj revoluciji”.
Ono što političare u Berlinu najviše plaši jest činjenica da nefunkcionalnost države izravno hrani politički ekstremizam. Kako zaključuje Marc Grandmontagne, pročelnik za obrazovanje i kulturu u Ingolstadtu: „Svaki školski krov koji prokišnjava i ostane nepopravljen tri godine, dodatno jača desne populiste iz AfD-a.”