Na poziv predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftije akademika Aziza ef. Hasanovića, u ponedjeljak 29. svibnja 2023., izaslanstvo Udruženja generala BiH Udruženja generala BiH posjetilo je Republiku Hrvatsku.
Izaslanstvo generala Armije BiH činilo je: Rizvo Pleh – predsjednik Udruženja, Nedžad Ajnadžić – zamjenik predsjednika, Enes Husejnović – predsjednik Skupštine, Džemal Merdan – član UO i Sulejman Vranj – član Udruženja.
Kako je priopćeno iz Udruženja generala BiH, domaćini su njihove predstavnike dočekali u prostorijama Islamskog centra u Zagrebu.
“Tom prilikom upriličen je i susret s izaslanstvom Generalskog zbora Hrvatske, koju je predvodio predsjednik Zbora, umirovljeni general Marinko Krešić. U ugodnom druženju predstavnici generalskih udruženja Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske razgovarali su i o elementima buduće suradnje. Povodom Dana državnosti Republike Hrvatske, 30. svibnja, predstavnici Udruženja generala Bosne i Hercegovine su u društvu muftije Aziza ef. Hasanovića obišli i Središnje spomen obilježje poginulim braniteljima Bošnjacima Domovinskog rata, koje se nalazi u Zagrebu”, priopćeno je iz Udruženja generala BiH.
O ovom sastanku izvješćuju i iz Hrvatskog generalskog zbora Republike (HGZ) Hrvatske kako su na poziv predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, muftije Aziza ef. Hasanovića, izaslanstvo HGZ, predvođeno predsjednikom umirovljenim generalom Marinkom Krešićem, 29. svibnja 2023. godine posjetilo Islamski centar u Zagrebu.
U ovom izaslanstvu, izuzev predsjednika HGZ-a Marinka Krešića, bili su i potpredsjednici HGZ-a Mladen Kruljac i Frane Tomičić te pukovnik Marko Lukić.
Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora tom prigodom se sastalo sa predstavnicima Udruženja generala BiH na čelu s predsjednikom, umirovljenim generalom Rizvom Plehom i predsjednikom Skupštine umirovljenim generalom Enesom Husejnovićem.
Kontekst posjeta
Ovo je jedan od vrlo rijetkih, ako ne i prvi sastanak generala HV-a i Armije BiH, a stav mnogih je kako su ovakvi razgovori potrebni, kako zbog unaprijeđenja odnosa dvije susjedne države, tako i zbog izgradnje pomirenja i povjerenja među narodima.
Međutim, ne treba se isključiti niti snažan politički kontekst, posebno kada je jasna prisnost pripadnika Armije BiH, kao i visokih časnika s najjačom bošnjačkom strankom u BiH – SDA. Sličan odnos je i HDZ-a i HGZ-a.
Podsjetimo da je SDA isključena iz vlasti od državne do lokalnih razina te da je u BiH sada aktualna nova politička platforma – koalicija stranaka HDZ-Trojka na federalnoj te HDZ-Sedmorka-SNSD na državnoj razini i to nakon što je visoki predstavnik nametanjem odredbi izbornog zakona odblokirao i formiranje vlasti u FBIH. Nakon ovoga uslijedili su prosvjedi protiv OHR-a, prozivala se međunarodna zajednica kao i Američko veleposlanstvo u BiH, a posebno novi ministri iz reda Bošnjaka iz stranaka SDP, Naše stranke i NiP-a.
Vrlo je moguće da se, između ostalog i zbog uloge predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftije akademika Aziza ef. Hasanovića u organizaciji ovog sastanka želi ‘otopliti’ odnose HDZ-a sa SDA, prvenstveno zbog utjecaja hrvatskog premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića na ‘sestrinsku stranku’ u BiH – HDZ BiH.
No, pristižu i komentari kako u generalskom izaslanstvu Armije BiH ipak nije trebalo biti mjesta za generala Džemala Merdana koji se dovodi u kontekst sa zločinima pričinjenim nad Hrvatima u Križančevu selu kod Viteza, ali i umiješanosti u agresiju na Hrvatsku kao časnik nekadašnje JNA.
Zločin u Križančevu selu
S 22. na 23. prosinca 1993. godine pripadnici bošnjačke Armije BiH upali su u ranim jutarnjim satima u Križančevo Selo kod Viteza nakon čega se dogodio pokolj nad zarobljenim vojnicima HVO-a i hrvatskim civilima. Selo su opljačkali, a kuće i gospodarske objekte zapalili. Tada su odmah ubijena 34 vojnika i hrvatska civila, među kojima je bilo žena i staraca. Još 30 vojnika zarobljeno i odvedeno u selo Poćulica, a poslije u Zenicu gdje im se jedno vrijeme gubi svaki trag. Nakon 39 dana od zarobljavanja, pod pritiskom obitelji, UNPROFOR-a i Međunarodnog Crvenog križa bošnjačka je strana predala posmrtne ostatke pobijenih zarobljenika. Tako se broj žrtava u tom krvavom pohodu popeo na 64 ubijena Hrvata.
Križančevo Selo je tad bilo prva obrambena crta prema travničko-zeničkom području pod kontrolom Armije BiH na kojem je u to vrijeme bilo najviše stranih islamskih boraca mudžahedina i najveći broj njihovih vojnih logora za džihadističku obuku, u kojima su učitelji bili pripadnici tada još nepoznate Al-Qa’ide.
Zapovijed za napad 22. prosinca 1993. godine izdao je dozapovjednik 3. korpusa Armije BiH Džemo Merdan: “…uništiti svu živu silu, uključivo žene, djecu i starce na prostoru Novi Travnik, Nova Bila, Vitez, Busovača…”, traživši uporabu svih ratnih sredstava, pa i bojnih otrova, a sve da se čini “u slavu uzvišenog Alaha”.
General Merdan ni do danas nije optužen. Također, on je bio i svjedok tužiteljstva u postupku protiv Darija Kordića pred haškim tribunalom zbog zločina jedinica HVO-a nad Bošnjacima u selu Ahmići, a gdje je Kordić pravomoćno osuđen na 25 godina zatvora.
/Republika/