– Belgija istražuje preusmjeravanja novca s Gadafijevih računa u njihovim bankama u korist snaga koje se bore u libijskom ratu. Reakcija belgijskih vlasti motivirana je i činjenicom da nastavak rata u Libiji stimulira migrantski val prema Europi – navodi portal Europapress.es., prenoseći navode belgijskih medija da je na tamošnjoj političkoj sceni već došlo do razmjene optužbi tko je dozvolio da se Gadafijev novac transferira u Libiju.
Optužbe, prema navodima belgijskih medija, idu prema ministru vanjskih poslova Belgije Didieru Reyndersu. Reynders je bio ministar financija u Vladi premijera Hermana Van Rompuya između 2008. i 2011.. Za učešće u prebacivanju Gadafijevog novca u Libiji kako bi se financirao građanski rat, Reyndersa tereti zastupnik u federalnom parlamentu Georges Gilkinet, navodeći kao je Reynders jedini kao tadašnji ministar financija mogao dopustiti manipulacije Gadafijevim novcem.
Belgijski mediji barataju podacima da je na računima u Belgiji pokojni libijski vođa do svrgnuća sklonio oko 14 milijardi eura. Radilo se o depozitima u četiri banke, od čega najviše u Euroclear banci, 12 milijardi i 800 milijuna eura.
Dio medija u Belgiji spornim smatra samu odluku belgijskih vlasti da se dopusti zaračunavanje kamata na Gadafijeve depozite koji su blokirani odlukom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda iz 2011.. To je, prema istim izvorima, učinjeno upravo s namjerom da se kamate, koje nisu obuhvaćene spomenutom odlukom UN-a, isplaćuju stranama u libijskom građanskom ratu koje uživaju podršku saveznika u međunarodnoj zajednici, predvođenih SAD-om i Francuskom, koje su sudjelovale u svrgavanju Gadafija.
Ruski portal Sputnjik navodi i kako fali značajan dio glavnice zamrznutih depozita pokojnog libijskog vođe. Navodno je prilikom istrage belgijskih vlasti o pranju novca preko ‘Gadafijevih’ računa tijekom 2017. otkriveno da se na njima nalazi tek šest milijardi eura.
Vijeće sigurnosti UN zamrznulo je Gadafijevu imovinu zavodeći sankcije Libiji zbog kršenja ljudskih prava za vrijeme Gadafijeva režima. Bio je to uvod u nasilnu smjenu režima i građanski rat u kojem je zemlja podijeljena na više vlada, parlamenata i teritorijalnih, međusobno, neovisnih i suprotstavljenih cjelina.
Procjenjuje se da je nakon demokratskih promjena u sukobima u Libiji poginulo nekoliko desetaka tisuća ljudi, dok se najmanje pola milijuna Libijaca dalo u izbjeglištvo, kako unutar same države, tako i izvan nje.
/Republikainfo.com/