Državni ured za upravljanje državnom imovinom ima popis od petnaestak potencijalnih objekata koje u kratkom roku možemo staviti u funkciju ako Vlada od nas to bude zahtijevala”, kratko je potvrdio Mladen Pejnović, ravnatelj DUUDI-ja, neslužbenu informaciju da je plan Vlade da se kapaciteti koji se nalaze u njihovu fondu u najkraćem roku mogu privesti svrsi i poslužiti za zbrinjavanje imigranata.
Otpisane vojarne
Riječ je prije svega o bivšim vojarnama koje vojska više ne koristi, odmaralištima neriješenog vlasničkog statusa i objektima koji su Hrvatskoj predani na upravljanje ugovorima o sukcesiji s državama bivše Jugoslavije nakon političkog razdruživanja.
Ukratko, Vlada ima zasad neslužbenu strategiju zbrinjavanja imigranata i započela je s pripremama u slučaju da se ostvare prognoze da bi Hrvatska, nakon što Mađarska na svojoj granici sagradi zid prema Srbiji, mogla postati alternativna ruta za ulazak izbjeglih u zonu Schengena. U Vladi računaju da je pet tisuća kvadrata ključni kriterij za procjenu adekvatnog smještaja pa su po tom kriteriju izabrane vojarne kao pogodno rješenje.
Dovoljni kapaciteti
Kao moguće lokacije navode se vojarna “Pukovnik Milivoj Halar” u Dugom Selu, neke od brojnih vojarni u Karlovcu, Varaždinu i Puli, koje nisu više u fondu Ministarstva obrane, nego su predane na raspolaganje DUUDI-ju.
Među potencijalnim lokacijama spominje se dvorac Esterhazy u Dardi pokraj Iloka, ferijalni dom u Vukovaru koji je već “testiran” u praksi – on je prije dvije godine poslužio kao privremeno utočište tamošnjem stanovništvu kad su Hrvatsku poharale poplave. Te bi prostore bilo lako dovesti u funkciju za prvi val izbjeglica.
Stručnjaci procjenjuju da je najbitnija čvrsta infrastruktura, da izbjeglice imaju “krov nad glavom”, a onda je lako, kažu, montirati poljske kuhinje i nužnike te dopremiti hranu i odjeću. Valja reći da su za 747 izbjeglica iz Sirije i Eritreje, koje su došle u Italiju i Grčku, a koje je Hrvatska prema prijedlogu Europske komisije obećala zbrinuti, namijenjeni već postojeći prostori u Prihvatilištu za tražitelje azila u Kutini i Zagrebu.
Nepredvidive rute
Uz neizvjesnost o tome hoće li Hrvatska doista postati privremeni dom izbjeglima, teško je i predvidjeti gdje i kada, s obzirom na to da se krijumčarske rute neprestano mijenjaju.
Hrvatska, s više od 1300 kilometara dugom granicom prema Crnoj Gori, BiH i Srbiji, ima najveću kopnenu vanjsku granicu EU, a granice sa Slovenijom i Mađarskom unutarnje su granice EU, spada u zemlje za koje stručnjaci procjenjuju da bi izbjeglima mogle biti zanimljive tek kao tranzitna zona.
Procjenjuju da će izbjeglice kao konačni cilj imati razvijenije države članice Europske unije.
Od Vukovara i Iloka do Pule
– vojarne: Dugo Selo, Karlovac, Varaždin, Pula
– ferijalni dom u Vukovaru
– bivša srpska, slovenska i bosanska odmarališta u Dalmaciji
– dvorac Esterhazy u Dardi pokraj Iloka
(Izvor: Jutarnji list)