Novi izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan Gabriel Escobar kazao je za Glas Amerike da će biti “vrlo agresivno” korištene sankcije na rješavanju široko rasprostranjene korupcije u BiH. Escobar, zamjenik pomoćnika državnog tajnika za euopska i euroazijska pitanja ujedno i izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan, funkciju je početkom rujna preuzeo od Matthewa Palmera, koji je imenovan za američkog izaslanika za izborne reforme u BiH. Razgovor sa Escobarom vodio je albanski servis Glasa Amerike.
Glas Amerike: Mathew Palmer, vaš prethodnik, preuzeo je novu poziciju izaslanika za izborne reforme u BiH. Od 2006. godine EU je preuzela vodeću ulogu u BiH, ali je zemlja postala disfunkcionalnija. Znači li to da će se SAD sada aktivnije uključiti?
Escobar: Sjedinjene Američke Države su od Daytona jako ulagale u BiH. Mi osiguravamo značajan iznos sredstava za visokog predstavnika. Prvi zamjenik visokog predstavnika uvijek je Amerikanac. Imamo vrlo snažno Veleposlanstvo i program USAID-a u BiH. Šef OSCE-a, koji je pandan visokom predstavniku, obično je Amerikanac. Dakle, i dalje nas zanima BiH. Nastavak rada Matthewa Palmera na BiH pokazuje našu stalnu posvećenost regiji. Volio bih vidjeti brži napredak sa svih strana u poboljšanju funkcionalnosti Bosne.
Glas Amerike: Korupcija je rasprostranjena u BiH. Šta se može učiniti da se problem korupcije pomakne s mrtve točke?
Escobar: Prošle godine, predsjednik (Biden) je najavio novi set alata za sankcije, posebno protiv korupcije, ne nužno protiv kriminalnih aktivnosti, već korupcije. Planiramo koristiti te ovlasti vrlo agresivno.
Glas Amerike: Lider bosanskih Srba Milorad Dodik na listi je sankcija Ureda američkog Ministarstva financija za kontrolu strane imovine (OFAC) od 2017. Usprkos svom statusu i sve većoj opstrukciji, američki službenici, Palmer i veleposlanik Eric Nelson, nedavno su se sastali s Dodikom. Hoćete li sastati s Dodikom, i ako hoćete, koja bi mu bila vaša poruka?
Escobar: Nisam siguran hoću li se sastati s njim. Prvo o tome trebam odlučiti, kao i koja će biti poruka.
Glas Amerike: Koji su, u cjelini, vaši prioriteti za Zapadni Balkan i najhitnija pitanja koja želite da rješavate?
Escobar: Postoje dva vrlo bitna pitanja. Prvo, u srednjem roku, želimo bržu integraciju Zapadnog Balkana u Europsku uniju. Mislim da je napravljen ogroman napredak, povijesni, kulturno i ekonomski su te zemlje dio Europe, i mnoge od zemalja su već obavile izuzetne reforme i za Europu su dobra prilika. Dijele iste vrijednosti i imaju zajedničke interese sa ostatkom Europe. To će biti prioritet. Uz to, pružiti članstvo u NATO-u onima koji su zainteresirani. To će, očito, zahtijevati da tijesno surađujem s našim partnerima, zemaljama Quinte (Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija), od kojih mnogi dijele slična gledišta. Ali iz naše perspektive, to bi trebao biti proces koji bi trebao biti dinamičan i aktivan. Volio bih da vidim dinamiku u tom procesu. Drugi proces ima mnogo veze sa razmišljanjima o tome šta će Balkan biti za sljedeće generacije i zato smo ispitivali ekonomske opcije. Zapadni Balkan je područje puno prilika, te zemlje su dinamične, imaju sjajne univerzitete, kvalificirane ljude, ali nažalost mnogi od tih ljudi ne vide prilike u svojoj zemlji i odlaze, i to će postati strateški problem ne samo za zemlje Balkana nego i Europu i SAD također. Vrlo sam zainteresiran za sva ta pitanja, i ideje o ekonomskoj integraciji, jer ako gledate Zapadni Balkan kao cjelinu, u teoriji možete da imate ekonomsku grupu od šest zemalja, možda i više, oko 20 milijuna ljudi, s oko 125 milijardi dolara bruto nacionalnog dohotka, i sa stopom rasta od čak 5 posto, tako da biste bili regija Europe koji se najbrže razvija, i to je uzbudljivo za nas politički, a mislim da će biti poticajno za američke investitore”.
Glas Amerike: Brine li vas prisutnost Rusije i Kine u regiji Balkana? Analitičari kažu da Rusija i Kina koriste izostanak jake američke uloge da popune taj vakuum?
Escobar: „Brine me to, iskreno, mislim da u europskom prostoru zemlje trebaju znati da imaju druge opcije pored Kine – ekonomski gledano. Otvaranje ureda DFC u Beogradu (Uredameričke Međunarodne razvojne financijske korporacije) je bilo sjajan primjer našeg anažiranja u regiji, tijesno surađujem s Američkom gospodarskom komorom, što je jedan od načina da se ljudi podstaknu da gledaju mimo Kine u velikim infrastrukturnim projektima i investicijama, jer naše investicije dolaze uz dugoročne koristi za regiju. U slučaju Rusije, mislimo da je puno toga što Rusija radi, miješajući se u unutarnja pitanja zemalja Zapadnog Balkana, a posebno Crne Gore, vrlo destabilizira, udaljava vas od puta europskih integracija i multietničkog pomirenja.”
Glas Amerike: Kako SAD vide koncept „srpskog svijeta” i nedavne inicijative predsjednika Aleksandra Vučića i drugih dužnosnika za promoviranjem srpskog identiteta i „jedinstvo” u regiji? Bi li taj trend mogao destabilizirati regiju?
Escobar: „Ostaje se vidjeti, ali mogu kazati da ne postoji konflikt, proturječnost, između toga da ljudi slave svoju kulturu, i žive u nekoj drugoj zemlji. U ovoj zemlji mi slavimo kulturu jedni drugih. Ali pitanje je onda postaje li to politički i vojni imperativ i što se toga tiče mi apsolutno verujemo da su građani različitih nacionalnosti, koji žive u drugoj zemlji – građani zemlje u kojoj žive, imaju obveze prema njoj, a zemlje izvana ne treba te dvije stvari miješati. Zato je to vrlo zbunjujuće pitanje za ljude u regiji, za ljude u Kosovu, Crnoj Gori, i Sjevernoj Makedoniji, ali vjerujemo da Balkan kao multietnički dio svijeta ima puno toga slaviti u smislu kulture. Politička dinamika i politički imperativi koji proističu iz etničke pripadnosti – to je druga priča.”
(Izvor: VOA)