Finske vlasti, naime, žele izbaciti školske predmete iz kurikuluma. To znači da više neće biti satova fizike, matematike, književnosti, povijesti ili zemljopisa.
Šefica Odjela za obrazovanje u Helsinkiju Marjo Kyllonen objasnila je promjene: „Postoje škole koje poučavaju na tradicionalan način, koji je bio svrhovit na početku 1900-tih, ali potrebe više nisu iste, mi trebamo nešto prikladno za 21. stoljeće.“
Umjesto individualnih predmeta, učenici će interdisciplinarno učiti o događajima i fenomenima. Na primjer, Drugi svjetski rat bit će istražen iz perspektive povijesti, zemljopisa i matematike, a slušanjem tečaja „Rad u kafiću“ učenici će učiti o engleskom jeziku, ekonomiji i komunikacijskim vještinama.
Taj sustav bit će uveden za starije učenike, počevši od 16 godina. Ideja je da učenici sami izaberu koji fenomen, događaj ili temu žele proučavati, imajući na umu svoje ambicije za budućnost i svoje sposobnosti. Tako ni jedan učenik neće morati proći cijeli kurikulum iz fizike ili kemije istovremeno se pitajući zašto on to mora znati.
Tradicionalni format komunikacije između učitelja i učenika također će se izmijeniti. Učenici neće više sjediti iza školskih stolova i tjeskobno čekati prozivanje da odgovore na neko pitanje. Umjesto toga, surađivat će u malim grupama i raspravljati o problemima.
FINSKI EDUKACIJSKI SUSTAV POTIČE KOLEKTIVNI RAD, što je razlog zbog kojeg će promjene utjecati i na učitelje.
Školske reforme zahtijevat će dobru suradnju učitelja različitih predmeta. Oko 70 posto učitelja u Helsinkiju već je prošlo pripremni rad u skladu s novim sustavom za prezentiranje informacija i, kao rezultat toga, oni će dobiti i veće plaće.
Očekuje se da će promjene biti završene do 2020. godine.
(Izvor: brightside.me/skolskiportal.hr)