Ugledni poslovni list Financial Times (FT) objavio je zanimljivu analizu prema kojoj bi Hrvatska mogla izaći kao pobjednica iz europske energetske krize. U tome bi nam najviše mogao pomoći naftovod Janafa, za koji postoje planovi za udvostručavanje kapaciteta na dva milijuna tona mjesečno. To bi bila slamka spasa za članice EU-a kao što su Mađarska, Slovačka i Slovenija, kao i za Srbiju i BiH, koje imaju terminale i rafinerije povezane na Janafov naftovod te nastoje smanjiti ovisnost o ruskom plinu.
U tekstu koji potpisuje Martin Dunai iz Budimpešte navodi se da Hrvatska namjerava povećati kapacitet uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) sa sadašnjih 2,9 milijardi prostornih metara godišnje na 6,1 milijardu prostornih metara godišnje, a istodobno će joj “veliki investicijski ciklus u vjetroelektrane i sunčane elektrane omogućiti da postane neto energetski izvoznik”, prenosi tportal.
Igor Dekanić, profesor na Geološko-rudarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, izjavio je za FT da Hrvatska ima dobre šanse da bude energetska vrata nizu susjednih srednjoeuropskih zemalja u sadašnjoj energetskoj geopolitičkoj situaciji i teškoćama s uvozom energije iz Rusije.
FT podsjeća da je Zagreb počeo diversificirati izvore energije davno prije invazije Rusije na Ukrajinu, uvozeći sve veću količinu nafte iz Azerbajdžana i Kazahstana te smanjivši uvoz nafte iz Rusije na četvrtinu svojeg ukupnog uvoza 2020. godine, što je najniža razina od 2003. godine. LNG terminal na Krku je pak ojačao neovisnost o ruskom plinu koji je, prema podacima MMF-a, piše FT, činio manje od jedan posto ukupne energetske potrošnje Hrvatske 2020. godine. Uvoz ukapljenog prirodnog plina, i to uglavnom iz SAD-a, zamijenio je rusku opskrbu.
“Sada će Zagreb profitirati ako postane veći opskrbljivač susjeda koji su prisiljeni diversificirati svoj uvoz energije, ubirući povećane naknade za pretovar nafte i LNG-a”, piše FT.
“Nitko neće čekati Hrvatsku”
Janafov naftovod može transportirati oko milijun tona nafte mjesečno, a planirano dodatno ulaganje za udvostručenje kapaciteta pokrilo bi potrebe rafinerija u Mađarskoj, Slovačkoj i Srbiji, piše FT. Navodi kako su iz Janafa dobili odgovor da se takva odluka tek treba donijeti u skladu s politikama EU-a i hrvatske Vlade, a da je kompanija spremna brzo djelovati.
Neimenovani izvor za FT je izjavio da je Janaf već povećao cijene transporta nafte koju dovodi susjedima, ali iz tvrtke to nisu potvrdili.
U tekstu se zatim ističe da je hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio da će zahvaljujući udvostručenju kapaciteta LNG terminala Hrvatska imati ulogu regionalnog energetskog huba. Međutim stručnjak za energetiku András Simonyi iz Atlantic Councila za FT je ustvrdio da je Hrvatska već mogla imati znatno veću ulogu da nije jedno desetljeće odgađala gradnju krčkog terminala i smanjila mu kapacitet.
“Hrvati jako kasne. SAD će brzo povećati proizvodnju LNG-a. EU je također prihvatio plin kao prijelazno gorivo prema obnovljivim izvorima. Dakle plina će biti. Ali hoće li u Europi biti infrastrukture? Nitko neće čekati Hrvatsku, koja je mogla preuzimati puno više plina da je imala veće ambicije”, komentirao je Simonyi.
/Desk/