Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) pobjavio je tekst autora Reinharda Vesera s izravnom tvrtdnjom: SAD protiv stabilnosti Europe.
“Na Balkanu su SAD promijenile strane: Umjesto da surađuju s Europljanima kako bi jamčili miran poredak, uzdižu najvećeg problematičnog čovjeka”, piše FAZ aludirajući na bivšeg predsjednika RS-a i predsjednika najjače srpske stranke SNSD.
“Najavljena ostavka Christiana Schmidta s dužnosti visokog predstavnika Zajednice država u Bosni i Hercegovini puno je više od pukog kadrovskog pitanja u regiji Europe kojoj se obično posvećuje malo pozornosti političara i javnosti u Njemačkoj. Pozadina ovog poteza, koji su nametnule SAD, ilustrira koliko malo američko vodstvo pod Donaldom Trumpom još uvijek mari za europske interese. A potencijalne posljedice bacaju svjetlo na opasnosti koje Balkan još uvijek predstavlja za stabilnost u Europi”, navodi se u vrlo kritičnom tekstu.
BBC: Sljedeći potez mogao biti ključan za budućnost BiH
I BBC piše o Schmidtovom odlasku. Doduše ne toliko izravno i s jasnim stavom kao FAZ, ali može se zamijetiti isti fon.
Guy Delauney, dopisnik BBC-a iz Ljubljane za područje Balkana navodi kako “odlazi moćni mirovni izaslanik BiH” te postavlja pitanje o budućnosti ostanka Ureda visokog predstavnika u BiH te tako i budućnosti same BiH.
“Njegovo imenovanje nikada nije odobrila Rusija, a sada se čini da je izgubio i podršku SAD-a, što njegov položaj čini neodrživim. Šira zagonetka je ima li sam Ured visokog predstavnika budućnost i, ako ne, gdje bi to ostavilo BiH”, piše BBC.
Podsjeća se kako institucija visokog predstavnika u BiH potiče iz Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine kojim je okončan razorni etnički sukob u zemlji te kako je visoki predstavnik kojeg je imenovao UN, trebao osigurati primjenu i poštivanje sporazuma uz primjenu širokih ovlasti kojima je dražo pod kontrolom uvijek razjedinjene etno-političke čelnike zemlje.
“Tijekom svog mandata visokog predstavnika, Paddy Ashdown je koristio je tzv. ‘bonnske ovlasti’, smijenivši 60 dužnosnika bosanskih Srba u jednom danu 2004. godine zbog odbijanja suradnje s Haaškim sudom. Naknadni nositelji dužnosti bili su daleko suzdržaniji. Međunarodna zajednica usredotočila se na to da čelnici BiH sami rješavaju svoje probleme. Neuspjeh tog pristupa odrazio se na Schmidtovoj aktivističkijoj ulozi nakon imenovanja.
Više puta je koristio bonske ovlasti kako bi blokirao separatističko zakonodavstvo koje je promovirao vođa bosanskih Srba Milorad Dodik, a koji je ignorirao te blokade. Ova borba dovela je do toga da je Dodik dobio jednogodišnju zatvorsku kaznu i šestogodišnju zabranu obnašanja javne dužnosti.
Ali čini se da će Dodik biti dugoročni pobjednik. Njegovo skupo raspoređivanje washingtonskih lobista isplatilo se kada su SAD ukinule dugoročne sankcije protiv njega. Cinici su primijetili Dodikovu naknadnu podršku dodjeli velikog projekta plinovoda dosad nepoznatoj američkoj tvrtki s vezama s obitelji Trump. Nasuprot tome, Schmidtove rezerve prema projektu čini se da su ga koštale podrške Washingtona”, piše BBC uz opasku kako bi “sljedeći potez mogao biti ključan za budućnost BiH”.
Na koncu se zaključuje: “Schmidt kaže da će ostati na dužnosti dok se ne izabere nasljednik. No, Rusija je više puta podržala Dodikove pozive za zatvaranje Ureda visokog predstavnika. Ako SAD zauzmu sličan stav, BiH bi mogla izgubiti jedinu osobu koja može djelovati kao zaštita od separatističkih ambicija etnonacionalističkih vođa.
/Republika/