Izvješće Europske Komisije o BiH ove godine pobudilo je daleko veće zanimanje bh. javnosti nego što je to bio slučaj prethodnih godina. Izvješće ne samo da je podijelilo bh javnost, ono je bilo i izravni ispit za medije u BiH, pogotovo javne, koji su naglasak stavljali na različita pitanja.
To za Dnevni list potvrđuje i Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu ispred SDP-a.
“Rad na Rezoluciji Europskog parlamenta o Izvješću Komisije o BiH za 2106. godinu izazvao je znatno više interesa nego ranijih godina, bez obzira na gotovo identičan sadržaj amandmana podnesenih na dio rezolucije o fundamentalnom funkcioniranju države. Učestale reakcije BiH medija i dobrog dijela politike na, uglavnom, samo jedan segment dokumenta dovoljno govore o političkom raspoloženju prema mogućim promjenama u sustavu tijekom ove “neizborne” 2017. godine, a da ne govorimo o daljnjoj budućnosti”, komentira ovaj europarlamentarac.
Pokušaj promoviranja ‘alternativnih činjenica’ u BiH
Govoreći o ovom ‘fenomenu’, Picula je upotrijebio i novi termin ‘alternativne činjenice’ – drugi izraz za laž.
Picula ističe kako jaki otpori zahtjevima da se i formalno prizna realnost u BiH tj. da se radi o višenacionalnoj državnoj zajednici utemeljenoj na međunarodnom sporazumu kojim je prekinuto ratno pustošenje, govori o novim pokušajima promoviranja.
“Promoviranja neke alternativne stvarnosti građene alternativnim činjenicama. Jer, kako drukčije objasniti pokušaje izbacivanja iz Rezolucije o BiH reference o konstitutivnim narodima u rečenici kojom se “poziva na očuvanje reformskog zamaha kako bi se BiH transformirala u potpuno djelotvornu, inkluzivnu i funkcionalnu državu temeljenu na vladavini prava, zajamčene jednakosti i demokratske zastupljenosti svih konstitutivnih naroda i građana”?!”, smatra Picula.
On posebno ističe, kako je kazao, pitanje pristranosti i diskriminacije ali i oštro protivljenje preporuci svim političkim liderima na nastavku započetih reformi.
“Kada se tome doda oštro protivljenje “preporuci svim političkim liderima da rade na uvođenju neophodnih promjena, uključivo reformi izbornog zakona, vodeći računa o principima naglašenim u ranijim rezolucijama, posebno principu federalizma, decentralizacije i legitimne zastupljenosti” tada se otvara pitanje koliko još pristranosti i diskriminacije može podnijeti formalno dogovorena ambicija da BiH nastavi svoj europski put?”, pita ovaj hrvatski zastupnik, spominjući i kako će provođenje presuda ‘Sejdić-Finci’ kao i ‘Zornić i Pilav’ biti u žiži inzistiranja europske administracije.
U BiH diskriminirani svi – ali to u EU često ne vide
Naime, prema njegovim riječima, među kompromisnim amandmanima opravdano se nalazi i onaj koji inzistira na provođenju presude Europskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić-Finci, Zornić i Pilav, kojima se traži nediskriminatorni odnos prema nekonstitutivnim zajednicama u BiH.
No, dok se s jedne strane inzistira na provođenju navedenih presuda i dalje se krše prava konstitutivnih naroda, na što ovaj eurozastupnik posebno skreće pozornost.
“Istovremeno neke političke skupine u EP ne vide problem u diskriminiranju – konstitutivnih naroda! Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj i Hrvata u Federaciji. Više puta sam govorio kako će se europskoj budućnosti BiH sve žilavije opirati tzv. veto skupine, jer će opravdano smatrati da sa svakim korakom prema EU dolaze u pitanje njihove privilegije i prava stečena u ovom daytonskom razdoblju još od 1995. godine”, pojašnjava on.
Za različito tumačenje zaključaka Rezolucije u BiH, a koja posljednjih nekoliko dana podiže ‘prašinu’, Picula kaže da je stranački isforsirano od ‘nečiste političke savjesti’.
“Isforsirano, stranačko čitanje ove Rezolucije karakteristika je, s jedne strane, onih sa nečistom političkom savjesti u BiH, kao i onih u europskim institucijama koji zagovaraju krajnje shematska rješenja, jednako opasna za razumijevanje kompleksne BiH, s druge strane”, zaključuje ovaj EU parlamentarac.
(Izvor: Dnevni list)


