Europski sud za ljudska prava (ESLJP) presudio je da je Hrvatska povrijedila prava majki koje su u tužbi navele da su im djeca, rođena od 1986. do 1994. u bolnicama u Vukovaru i Slavonskom Brodu, oteta iz državnih bolnica i odvezena u Novi Sad ili date na nezakonito posvajanje.
Riječ je o majkama koje su nakon poroda imale redovan kontakt sa svojim bebama sve dok ih bolničko osoblje nije obavijestilo da su se bebe razboljele i umrle. Bebe rođene u Vukovaru 1990. i 1993. prevezene su u bolnicu u Novom Sadu u Srbiji, gdje su navodno umrle, dok je beba rođena 1994. u Vukovaru navodno preminula u vukovarskoj bolnici. Beba rođena 1986. u Slavonskom Brodu navodno je preminula u slavonskobrodskoj bolnici, prenosi agencija HINA.
“Sumnjajući da njihove bebe nisu umrle u državnim bolnicama kao što im je rečeno, podnositeljice zahtjeva prigovorile su da im tužena država kontinuirano propušta pružiti informacije o stvarnoj sudbini njihove djece”, priopćio je u utorak ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.
Ispitujući njihove tvrdnje, ESLJP je odbio sve prigovore zastupnice RH o nedopuštenosti zahtjeva te utvrdio da su hrvatske vlasti mogle istražiti što se dogodilo s bebama prve i druge podnositeljice dok su još bile u Hrvatskoj, jesu li odvedene u Srbiju u druge svrhe osim liječenja te jesu li neki pojedinci ili mreže koje djeluju u Hrvatskoj bile uključene u takav premještaj. Također su mogle zatražiti pomoć vlasti Srbije ako je bila potrebna.
Međutim, kada su podnositeljice zahtjeva ukazale na nedostatke i nedosljednosti u toj dokumentaciji i zatražile ekshumacije, DNK testove i ispitivanje medicinskog osoblja i službenika matica, hrvatske vlasti nisu poduzele ništa. Izuzetak je vukovarska policija koja je istraživala je li moguća ekshumacija djeteta prve podnositeljice, zna li lokalno groblje mjesto ukopa djeteta i vodi li vukovarska bolnica bazu podataka o tkivima uzetim za potrebe obdukcije.
Sud u Strasbourgu je primijetio da je takav odgovor hrvatskih vlasti bio posljedica njihovog shvaćanja da je rok zastare za bilo koje kazneno djelo počinjeno u predmetima podnositeljica zahtjeva počeo teći na dan navodne smrti ili nestanka njihove djece te da je davno istekao.
Nevjerojatna priča Mevludina Bulića iz Tuzle: “Brate, tražim te…”
Država bila svjesna fenomena “nestalih beba”
Što se tiče sumnje prve podnositeljice da njeno dijete nije umrlo, već da je dano na nezakonito posvajanje, Europski sud je utvrdio da su hrvatske vlasti potpuno zanemarile takve tvrdnje i nikada nisu donijele nikakvu odluku.
Europski sud je primijetio i da podnositeljice zahtjeva nisu imale nikakav drugi način da utvrde sudbinu svoje djece, iako se čini da osim njih postoje i druge žene koje sumnjaju da su i njihova djeca oteta 1980-ih i početkom 1990-ih u državnim bolnicama, odnosno da su vlasti bile svjesne fenomena “nestalih beba” u hrvatskim bolnicama.
U presudi je ESLJP naveo da su od 2020. prva i druga podnositeljica mogle koristiti pravna sredstva uspostavljena u Srbiji, što je jedna od njih i učinila. Ističu i da obje imaju pravo prijaviti navodne otmice svoje djece srpskim tužiteljima koji su od 2020. godine dužni istraživati takva kaznena djela.
Naposljetku, prva i druga podnositeljica mogu podnijeti zahtjev protiv Srbije ako smatraju da su žrtve povrede njihovih prava prema Konvenciji o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda od strane Srbije.
Uzimajući u obzir sve navedeno ESLJP je zaključio da je Hrvatska propustila ispuniti svoju pozitivnu obvezu iz Konvencije u odnosu na navode podnositeljica zahtjeva da su njihove bebe otete iz rodilišta i dane na nezakonito posvajanje, navodi se u priopćenju.
Stoga je svakoj od podnositeljica, presudom koja još nije konačna, dosuđeno 2.000 eura za troškove i izdatke. Sud je utvrdio i da Hrvatska, godinu dana od pravomoćnosti presude, treba poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi osigurala uspostavu mehanizma čiji je cilj pružanje individualne pravne zaštite svim roditeljima u sličnim situacijama.
/Desk/