Zastupnici pučana u Europskom parlamentu, među kojima je i HDZ-ov Karlo Ressler, optužili su u utorak srpske vlasti da su zbog svoje vizne politike odgovorne za porast ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti.
U raspravi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu o utjecaju ruske agresije na migracijske tokove u EU-u hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler upozorio je da postoji “dramatično povećanje nezakonitih prelazaka na takozvanoj balkanskoj ruti”.
“Stanje je loše, a prijeti postati krajnje malignim, velikim dijelom zbog djelovanja Srbije. Beskrupuloznom zloupotrebom viznog režima Srbija nagrađuje zemlje koje ne priznaju Kosovo i tako omoguće da se sada na europskim granicama pod okriljem noći pojavljuju migranti iz zemalja iz kojih ih ranije nije bilo, kao što su Burundi, Indija ili Kuba”, kazao je Ressler.
“Stvaranje migracijskog pritiska na državnu i europsku granicu još jednom otvara temeljno pitanje – pitanje civilizacijske orijentacije Srbije. U ovoj krizi koja razotkriva ona se čini ponajmanje europskom. Ako se tako nastavi najveću cijenu ovakve neiskrene i protueuropske politike platit će nažalost upravo građani Srbije”, dodao je.
Ressler smatra da u Europskoj uniji ne smije postojati “gledanje kroz prste za bilo koji oblik državne uloge u stvaranju migracijskog pritiska, a osobito kada je riječ o režimu koji i danas svoj uzor pronalazi u Rusiji i povlaštenim političkim i energetskim odnosima s Moskvom”, prenosi HINA.
Portugalski pučanin Paulo Rangel također je upozorio da migrantskoj krizi doprinosi i Srbija jer povlaštenim viznim režimima s trećim zemljama omogućuje dolazak ilegalnih migranata na europske granice.
Srpske vlasti “stvaraju pritisak na europske granice” kao što je to radio bjeloruski čelnik i saveznik Moskve Aleksandar Lukašenko koji je prošle godine organizirano dovodio migrante, uglavnom iz Iraka, do granice s Litvom i Poljskom, primijetio je Rangel.
“Srbija pospješuje dolazak izbjeglice iz Kube, Burundija, Indije na naše europske granice”, rekao je i poručio da “to ne smijemo dopustiti”.
“U raznim graničnim zemljama poput Mađarske, Hrvatske, Grčke, dijelom Bugarske i Rumunjske, vidimo novi migracijski val”, dodao je.
“Ne smijemo prihvatiti akcije Srbije i moramo ih bezrezervno osuditi”, poručio je Rangel koji je i izvjestitelj Europskog parlamenta za hrvatsko pristupanje šengenu.
Nizozemski zastupnik Jeroen Lenaers, koji je govorio u ime Europske pučke stranke, istaknuo je kako je razlog povećanja ilegalnih migracija na Balkanu “uglavnom skandalozna vizna politika Srbije koju će nadam se Komisija adresirati bez odgode”.
U prvih devet mjeseci 2022. zabilježeno je 106.396 tisuća ilegalnih prijelaza na zapadnobalkanskoj ruti, što je povećanje od 170 posto u odnosu na isto razdoblje 2021., prema podacima Frontexa, europske agencije za kontrolu granice i migracija.
Srbija, među ostalim, ima bezvizni režim s Bjelorusijom, Burundijem, Kinom, Kubom, Indijom, Rusijom, Tunisom i Turskom.
Krajem prošloga tjedna povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson kazala je kako očekuje od Srbije da uskladi svoju viznu politiku s Europskom unijom.
Povjerenica Johansson je rekla da čak nije isključeno ni ukidanje bezviznog režima sa Srbijom.
Ove godine je zabilježeno 259 nelegalnih ulazaka državljana Burundija, a prošle godine nije bilo nijednog slučaja. Iz Kube ih je ušlo 339 u odnosu na 36 prošle godine, iz Indije 4469, a prošle godine 557, iz Tunisa 6777, prošle godine 842.
Ressler je za Hinu ocijenio da je nesuaklđenost viznog režima Srbije s EU-ovim “jedan od ključnih uzroka značajno povećanih migracijskih kretanja kroz devet mjeseci ove godine”.
“Na žalost opet moramo na pleanrnoj sjednici govoriti o Srbiji jer je u proteklih osam mjeseci postalo jasno da se postvalja pitanje ne samo europske nego i civilizacijske orijentacije u Srbije odnosu na ratni sukob u ukrajini ali i šire”.
“EU ima svoje mehanizme na raspolaganju i pokušava se utjecati kroz razgovor sa službenim Beogradom kako bi se zaustavilo takvo neprihvatljivo ponašanje jer je rezultat da imamo pritisak na hrvatskoj, ali i cijeloj europsko, vanjskoj granici. To nam ne treba u situaciji u kojoj se Europa nosi s nizom drugih izazova, u kojoj je narušena sigrunosna arhitektura u Europi”, rekao je Ressler.
Johansson: Ukrajinci moraju znati da su im vrata EU-a uvijek otvorena
U Europskoj uniji trenutno je više od 7 milijuna ukrajinskih izbjeglica zbog ruske agresije na Ukrajinuma, a više od 4,3 milijuna ukrajinskih izbjeglica registrirano je za privremeni smještaj u EU-u, rekla je zastupnicima povjerenica Ylva Johansson.
Kazala da se dio ukrajinskih izbjeglica vratio u svoju domovinu, ali je istaknula da su vrata Europske unije uvijek otvorena za Ukrajince.
S obzirom da Putin dok vojno gubi, pojačava napade na civile, ljudi će ponovno početi bježati iz Ukrajine, upozorila je.
“Oni moraju znati da mogu to (izbjeći) učiniti sigurno i da naša vrata ostaju otvorena”, kazala je Johansson.
Istaknula je da, iako je Komisija donijela smjernice kako bi se otežao ulazak ruskih državljana, “Europa mora ostati otvorena onima koji trebaju zaštitu, poput disidenata i novinara”.
Napomenula je da za sada nije uočen povećan priljev ruskih državljana, kao ni da je rat utjecao na priljev migranata iz drugih dijelova svijeta. Zaključila je da za okončanje krize “Putin mora izgubiti” a da EU što prije mora postići pakt o migracijama i azilu. prenosi HINA.
/Desk/