Europski parlament ukorio Srbiju, za rezoluciju nisu glasali Ruža Tomašić, Mislav Kolakušić i Sinčić
Europarlamentarci su pozvali Komisiju da ‘promijeni svoju metodologiju izvješćivanja kako bi se uzelo u obzir značajno nazadovanje i poslala jasna poruka Srbiji‘
Europski parlament ocijenio je u četvrtak da Srbija nazaduje u pogledu reformi potrebnih za pristupanje Europskoj uniji i izrazio zabrinutost zbog rastućeg utjecaja Kine i Rusije u zemlji.
EP “žali zbog nedostatka napretka u mnogim područjima srbijanskog reformskog programa i činjenice da je čak došlo do nazadovanja u pitanjima koja su ključna za pristupanje EU-u”, navodi se u rezoluciji Europskog parlamenta o izvješćima Europske komisije o Srbiji za 2019. i 2020. godine koju prenosi HINA.
Europarlamentarci su pozvali Komisiju da “promijeni svoju metodologiju izvješćivanja kako bi se uzelo u obzir značajno nazadovanje i poslala jasna poruka Srbiji”.
Tomašić i Kolakušić suzdržani, Sinčić protiv
Rezolucija je prihvaćena s 538 glasova za, 69 protiv, dok je 79 zastupnika bilo suzdržano.
Za usvajanje rezolucije glasala je velika većina zastupnika svih klubova, izuzev krajnje desnog kluba Identiteta i demokracije (ID) koji su dijelom bili suzdržani, a dijelom su glasali protiv.
Zastupnici krajnje lijevog kluba zastupnika GUE/NGL (Ujedinjena Europska ljevica/Nordijska zelena ljevica) većinom su bili suzdržani.
Hrvatski zastupnici glasali su za usvajanje rezolucije, izuzev zastupnice Europskih konzervativaca i reformista (ECR) Ruže Tomašić i nezavisnog Mislava Kolakušića koji su bili suzdržani, te nezavisnog Ivana Vilibora Sinčića koji je bio protiv.
Europski parlament navodi da je tempo usklađivanja srpskog zakonodavstva s europskim “znatno sporiji” od planiranog, ali ostvaren je “ograničen je napredak” u poglavljima 23. (pravosuđe i temeljna prava) i 24. (pravda, sloboda i sigurnost).
Za ubrzanje pristupnih pregovora kao najvažniji su istaknuti normalizacija odnosa s Kosovom i “istinsko poštovanje temeljnih prava”.
Srbija mora promijeniti vanjsku politiku: raste kineski i ruski utjecaj
Usprkos činjenici da je EU vodeći trgovinski partner Srbije i najveći donator pomoći, Srbija “pridaje nerazmjerno mnogo pozornosti trećim zemljama”, navodi se u rezoluciji Europskog parlamenta.
U tom su kontekstu apostrofirani utjecaji Rusije i Kine, čijeg je čelnika Xi Jinpinga srbijanski predsjednik Vučić na početku krize izazvane pandemijom koronavirusa nazvao “bratom”, izjavivši pritom da je europska solidarnost “bajka”.
EP je “zabrinut zbog sve većeg utjecaja Kine u Srbiji i diljem zapadnog Balkana te nedostatka transparentnosti i procjene utjecaja kineskih ulaganja i zajmova na okoliš i društvo”, stoji u rezoluciji.
Europarlamentarci su zabrinuti i “zbog sve veće ovisnosti Srbije o obrambenoj i sigurnosnoj opremi i tehnologijama iz Kine, uključujući sustav masovnog nadzora u Beogradu i masovno prikupljanje osobnih podataka bez odgovarajućih zaštitnih mjera”.
Brinu i zbog “bliske političke i vojne suradnje Srbije s Rusijom, uključujući kontinuiranu prisutnost ruskih zrakoplovnih kapaciteta u Nišu”
Istaknuta je važnost usklađivanja vanjske i sigurnosne politike Srbije i EU-a, što je nužnost za pristupanje Srbije EU-u.
“Vanjska politika Srbije najmanje je usklađena s europskom politikom”, kazao je na plenarnoj sjednici slovački pučanin Vladimír Bilčík, izvjestitelj EP za Srbiju.
Srbija mora “okrenuti stranicu” na tom području, kako bi pristupila Europskoj uniji, poručio je.
“Regionalne kampanje dezinformiranja”, s ciljem “diskreditiranja” Europske unije i slabljenja europske perspektive balkanskih zemalja, “često potječu iz Srbije”, stoji u izvješću.
Stoga se apelira na Srbiju da surađuje s EU-om u “borbi protiv manipulativnog dezinformiranja”.
U navedenom su kontekstu posebno su apostrofirane “dezinformacije koje potječu iz Kremlja”, a širi ih ruski državni medij Sputnjik, odnosno njegova ispostava u Srbiji.
“Otvorite dosjee UDBA-e i KOS-a, vratite građu zajedničkog arhiva Jugoslavije”
Europski parlament apelirao je na srpske vlasti da “nastave s naporima da se eliminira nasljeđe bivše komunističke tajne službe”.
To bi trebalo postići otvaranjem dosjea komunističkih tajnih službi, što će predstavljati “korak u smjeru demokratizacije Srbije”.
U tom se kontekstu ističe da je “od ključne važnosti potpuni pristup” cijeloj građi, a pogotovo građi državne službe sigurnosti, poznate pod akronimom Udba, te građi Kontraobavještajne službe (KOS), vojne tajne službe SFRJ.
Također se traži od Srbije da “ubrza postupak sukcesije” zajedničkog arhiva socijalističke Jugoslavije, odnosno da vrati građu državama sljednicama bivših jugoslavenskih republika.
Loše stanje u pravosuđu i medijima
Utjecaj vlasti na pravosuđe, medije i nevladine organizacije, kao i organizirani kriminal, navedeni su kao problemi koji također priječe napredak Srbije prema europskim integracijama.
Navodi se da je “prevlast vladajuće stranke, među ostalim i u medijima, razlog za zabrinutost” te da postoji tendencija “vršenja pritiska na glasače” i “pristranosti medija”, a u tom se kontekstu spominju dezinformacijske kampanje “uz državno pokroviteljstvo”.
Kritizira se i promjena bitnih dijelova izbornog sustava, poput snižavanja izbornog praga, nekoliko tjedana pred parlamentarne izbore, što je protivno preporukama Venecijanske komisije.
Vlada bi trebala provesti “strukturne reforme” po pitanju vladavine prava, temeljnih prava, slobode medija, borbe protiv korupcije te funkcioniranja demokratskih institucija i javne uprave, poručuje Europski parlament.
Po pitanju borbe protiv korupcije postignut je samo “ograničen napredak”, smatra Europski parlament.
S druge strane postoji “kontinuirani politički utjecaj na pravosuđe”, dok raste nasilje koje provide ekstremističke i “organizirane zločinačke skupine”.
Po pitanju medijskih sloboda također je došlo do pogoršanja, ali i do “rasta korištenja uvredljivog jezika, zastrašivanja i čak govora mržnje” prema oporbi, neovisnim intelektualcima, nevladinim organizacijama, novinarima i sl.
Ističe se da vlada, nakon vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) premijera Vučića teži “monopolizaciji medijskog prostora”, što pokazuje slučaj s kraja 2018., kada su osobe povezane s vlade stekle kontrolu nad dvije televizije s nacionalnom frekvencijom.
Hrvatski zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) kazao je kako Europska unija neće biti kompromisna što se tiče slobode medija, temeljnih sloboda i demokracije.
“Pridržavanje naših vrijednosti podrazumijeva i neotvaranje novih poglavlja sa Srbijom bez jasnog napretka što se tiče demokratskih standarda, prava manjina i temeljnih sloboda”, poručio je na plenarnoj sjednici Picula, prenosi HINA.
/Republikainfo.com/