Njemačka se pridružila rastućem popisu zemalja EU-a koje razmatraju zabranu pristupa društvenim mrežama za djecu. Australija je već zabranila korištenje društvenih mreža mladima mlađima od 16 godina, a njezin primjer nosi važne pouke, piše DW.
Njemački kancelar Friedrich Merz smatra da bi regulacija društvenih mreža mogla pomoći u sprječavanju „deficita ličnosti i problema u socijalnom ponašanju mladih ljudi“. Španjolski premijer Pedro Sánchez želi zaštititi djecu od „digitalnog Divljeg zapada“, a francuski predsjednik Emmanuel Macron inzistira na tome da „emocije naše djece i tinejdžera nisu na prodaju niti smiju biti predmet manipulacije“.
Iako nijedna europska zemlja još nije u potpunosti uvela zabranu društvenih mreža za djecu, namjera je jasna, a procesi su u tijeku. Norveška, Grčka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska, Italija i Nizozemska među brojnim su europskim zemljama koje razmatraju neki oblik zabrane, dok se i EU sve više okreće podršci takvoj politici.
Mnoge vlade vjerojatno će se osloniti na iskustvo Australije, koja je u prosincu prva na svijetu uvela zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Ova se politika oslanjala na nadzor samih kompanija društvenih mreža. Platforme poput Facebooka, Instagrama, Snapchata, TikToka, X-a, YouTubea i Reddita – koji je podnio tužbu protiv zabrane – sada imaju dobna ograničenja, dok online igre i aplikacije za razmjenu poruka poput WhatsAppa nisu obuhvaćene zabranom.
Državna povjerenica za e-sigurnost, Julie Inman Grant, prošlog je mjeseca izvijestila da su kompanije koje stoje iza društvenih mreža „uklonile pristup za oko 4,7 milijuna računa djece mlađe od 16 godina u prvoj polovici prosinca“, ali nakon upita DW-a nisu dostavljeni noviji podaci.
Udurne brojke ne govore cijelu priču
Tama Leaver, profesor internetskih studija na Sveučilištu Curtin u Perthu, izjavio je za DW da ove impresivne brojke, koje su privukle pozornost mnogih u Europi, ne moraju nužno prikazivati kompletnu sliku.
„Nemamo detaljnu razradu tog broja, niti znamo koliko je novih računa — moguće od strane tinejdžera koji se predstavljaju kao stariji — otvoreno u istom razdoblju“, rekao je Leaver.
Dodao je da „mnogi mladi od 13 do 15 godina očito uspijevaju zaobići zabranu, dok su drugi blokirani na pojedinim platformama, ali na nekima nisu“. Ovu procjenu potvrđuju i medijski izvještaji i drugi stručnjaci. „Na tehničkoj razini, ograničenja i nepreciznost pokušaja verifikacije dobi putem selfija i drugih alata bili su uglavnom nepouzdani, što su mnogi unaprijed i očekivali“, istaknuo je Leaver.
Slijede li vlade Australiju prebrzo?
Val europskih zemalja, kao i drugih širom svijeta poput Indije i Malezije, koje žele slijediti australski primjer, iznenadio je Susan Sawyer iz najvećeg australskog centra za istraživanje dječjeg zdravlja, Murdoch Children’s Research Institute.
„Očekivala sam da će postojati mnogo opreznije praćenje rezultata australske zabrane prije nego što se vlade ovako brzo uključe“, rekla je za DW. „Ne znamo kakvi će biti efekti zabrane i moramo to pažljivo evaluirati. Vlade ne smiju misliti da su zabrane društvenih mreža čarobno rješenje za ovaj problem.“
Leaver se slaže da bi Europa zasad trebala pratiti razvoj situacije. Smatra da bi imalo više smisla pričekati i vidjeti koje se lekcije mogu izvući iz Australije prije nego što se požuri s vlastitim zakonodavstvom.
Je li zabrana zbunila tinejdžere?
Istraživanje koje je vodila Sawyer pokazalo je da su djeca u dobi od 10 do 13 godina pokazivala najizraženije negativne posljedice korištenja društvenih mreža, posebice djevojčice. Iako u europskim prijedlozima dobne granice nisu iste kao u Australiji, ona smatra da će svaka promjena biti „spora i postupna“.
„U sljedećih nekoliko godina sadašnja generacija djece od šest do deset godina, koja još nemaju pristup pametnim telefonima, bit će starija u trenutku kada im roditelji prvi put dopuste pristup mrežama. To će biti promjena društvenih normi koja se neće dogoditi preko noći.“
Leaver zagovara postupno uvođenje zabrana i dublje konzultacije s djecom. Ističe da su najzbunjeniji oni od 13 do 15 godina koji su već imali račune, uklonjeni su, a moći će se vratiti tek sa 16 godina. Mnogi od njih osjećaju da je zabrana donesena protiv njih, a ne u njihovu korist.
Može li model Australije funkcionirati u Europi?
Dr. Stephan Dreyer s Leibniz Instituta za istraživanje medija u Hamburgu smatra da Njemačkoj i Europi takve zabrane zapravo nisu potrebne. Ističe da europski Akt o digitalnim uslugama (DSA) već adresira mnoge sigurnosne brige.
„Pouka za Europu je upozoravajuća. Australija pokazuje jaz između političkog poziva na odlučnu zabranu i tehničkih te pravnih složenosti njezine provedbe“, kaže Dreyer. Naglašava da verifikacija dobi u velikim razmjerima zadire u prava svih korisnika, što bi u Europi, zbog strožeg GDPR-a i zaštite temeljnih prava, izazvalo još veće tenzije. „Trebamo učiti iz poteškoća Australije, a ne žuriti da ih ponovimo.“