Upozorenja na novi migracijski val na proljeće sve su jača nakon turske ofanzive na Kurde u Siriji, koja je izazvala novi val raseljavanja stanovništva, te velikog povećanja migranata iz Turske u Grčku. Migracijski val bi se mogao osjetiti i u Bosni i Hercegovini.
Najnovije izvješće Fronteksa pokazuje kako je tijekom 2019. godine broj ilegalnih prelazaka granica na tzv. Balkanskoj ruti, koja vodi i preko Srbije, dvostruko veći u odnosu na 2018. godinu, pišu Vijesti.ba.
“Novi val izbjeglica kreće se iz Idliba prema turskoj granici. Od 200 do 250 tisuća izbjeglica kreće se prema našoj granici. Pokušavamo to spriječiti određenim mjerama. Vrlo je teško, jer su to, ipak, ljudi”, rekao je Redžep Tajip Erdoan, predsjednik Turske.
Ozbiljne prijetnje novim migrantskim valom stižu iz Turske. I to ne samo za Europu nego i zemlje Balkana, naročito Bosnu i Hercegovinu koju bi migrantski val, ponovo, mogao pogoditi na proljeće.
Fronteksov izvještaj upozorava da se na prostoru Zapadnog Balkana trenutno nalazi oko 98.000 migranata te je to okarakterizirano kao “rizik za središnju Europu”.
“Pored granice sa Srbijom uočili smo pojačane aktivnosti na granicama s Hrvatskom i Rumunijom”, rekao je Đerđ Bakondi, savjetnik za nacionalnu sigurnost mađarskog premijera.
Švercerske grupe počele su vraćati migrante iz Bosne i Hercegovine u Srbiju, nakon što je Zagreb pojačao kontrolu vlastitih granica uz financijsku pomoć Europske unije.
No, s obzirom na činjenicu da se Bosna i Hercegovina i dalje bori s migrantskom krizom i da i dalje nije spremna ni institucionalno ni sustavno odgovoriti tom zadatku, novi ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Fahrudin Radončić uvjeren je da će novom strategijom biti riješen ovaj sigurnosni izazov.
On ističe i da se Ministarstvu mora vratiti dijalog, kao i intenzivirati razgovori sa Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom, te da se s bh. strane, naglašava Radončić, mogu očekivati vrlo konstruktivne inicijative.
Poručuje da kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Europa nije na učinkovit način pristupila rješavanju ovog problema.
“Ako druge zemlje imaju pravo poput predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa podizati žičane ograde i barikade, mislim da i Bosna i Hercegovina treba učiniti sve da na što humaniji način obeshrabri toliko masovan dolazak u našu zemlju”, rekao je Radončić.
Unsko-sanska županija, koja već godinu dana snosi najveći teret migrantske krize u Bosni i Hercegovini, očekuje da će novo Vijeće ministara ozbiljnije pristupiti ovom problemu. Vjeruju da će do ožujka iznaći novo rješenje za zatvaranje prihvatnih centara Bira i Miral, koji predstavljaju sigurnosnu i zdravstvenu prijetnju za stanovništvo.
“Naša je procjena da u ovome mjesecu imamo negdje oko četiri i pol tisuće migranata i čekamo ovu drugu fazu rješavanja smještajnih kapaciteta kod Blažuja, tako da bi nekih oko tisuću migranata mogli smjestiti u taj objekt”, rekao je Nermin Kljajić, ministar unutarnjih poslova te županije.
Balkanske zemlje, naročito one koje nisu u Europskoj uniji, postaju žrtve europske migrantske krize, pogotovo Bosna i Hercegovina, poručuje profesor Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu Izet Beridan.
On kaže da vanjska i obrambena politika Europske unije ne čini ništa kako bi se ugasila žarišta koja proizvode velike sile u ratnim sukobima.
“Iz Bosne i Hercegovine sada kreće dio migranata prema Srbiji, jer su tamo uvjeti za boravak u zimskim uvjetima bolji. Na proljeće bi mogla krenuti nova migrantska kriza i zahvatiti i Srbiju i Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Vidjet ćemo kako će se i naša država i Europska unija snalaziti u tim uvjetima”, rekao je Beridan.
Zanimljivo je da se prvi put ilegalne migracije spominju i u usvojenoj deklaraciji NATO summita u Londonu iz prosinca 2019. godine, i to u kontekstu sigurnosnih prijetnji i izazova, podsjećaju Vijsti.ba.
/Republikainfo.com/