Nakon novog masovnog dolaska migranata na talijanski otok Lampedusu predsjednica talijanske vlade Meloni je najavila novu politiku prema migrantima. Što je stvarno novo? I mogu li takve mjere djelovati kratkoročno.
Predsjednica talijanske vlade Giorgia Meloni najavila je „izvanredne mjere” za sprječavanje masovnog dolaska migranata. Dvije stvari od tih mjera su objavljenje: produženje deportacijskog pritvora za one migrante kojima je odbijen zahtjev za azilom i koji moraju napustiti zemlju sa sadašnja tri mjeseca na 18 mjeseci. To odgovara propisima EU-a koji dopuštaju maksimalni deportacijski pritvor od šest mjeseci, s mogućnošću produženja do 12 mjeseci, prenosi Deutsche Welle.
Druga stvar je nalog vojsci da „što je prije moguće” načini kampove za deportacijski pritvor u „slabo naseljenim područjima na jugu Italije”. O broju i veličini tih kampova ništa nije rečeno. Italija je, kao i brojne druge članice EU-a, uspjela sklopiti sporazume o prihvaćanju deportiranih s malo zemalja. Zato je broj onih koji mogu stvarno biti deportirani vrlo malen. Slična je situacija i u Njemačkoj.
Može li Italija primiti još migranata?
Od siječnja do rujna ove godine u Italiju je ušlo 126 tisuća migranata, kaže talijansko ministarstvo unutarnjih poslova. To je dvostruko više nego u istom razdoblju 2022. Ali, u usporedbi s drugim članicama EU-a, primjerice Njemačkom, Austrijom, Francuskom, Španjolskom ili Nizozemskom, Italija nije preopterećena, pokazuju podaci Europskog statističkog ureda Eurostat.
U Italiji je trenutno u obradi oko 100.000 zahtjeva za dobivanje azila, u Njemačkoj oko 350.000. Osim toga Njemačka je zbrinula oko milijun izbjeglica iz Ukrajine, Italija oko 167.000.
Nova misija za europsku mornaricu na Sredozemnom moru?
Svoj zahtjev od petka da Europska unija uz pomoć svoje mornarice spriječi kretanje čamaca s migrantima iz sjeverne Afrike talijanska premijerka nije ponovila, ali je njezin ministar unutarnjih poslova Antonio Tajani na rubu Opće skupštine UN-a u New Yorku zahtijevao da u takvoj akciji sudjeluju i UN i NATO.
U nedjelju je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prilikom zajedničkog posjeta Lampedusi s Giorgiom Meloni govorila o opcijama za moguću misiju europske mornarice, koje bi trebalo sad preispitati. To je dio akcijskog plana u deset točaka koji ne sadrži ništa novo. Mornaričke misije EU-a za intenzivniji nadzor Sredozemnog mora postojale su već tri puta od 2013. pod talijanskim vodstvom: Mare Nostrum, Triton i Sophia.
Migracija – europska stvar?
Giorgia Meloni smatra da masovni dolazak migranata na talijanski otok Lampedusu nije samo talijanski nego europski problem. „Lampedusa nije samo talijanska, nego europska granica”, kaže Meloni.
Da je migracija izazov za cijelu Europsku uniju poznato je već odavno, jer vanjske granice EU-a nadzire Europska agencija za nadzor granice Frontex u suradnji sa zemljama članicama. I članice Europske unije već godinama nastoje postići dogovor o zajedničkoj politici azila, ali dosad bez uspjeha. Većina ministara unutarnjih poslova je nedavno bila načelno za pooštrenje propisa. Ali, upitno je hoće li oni biti prihvaćeni, jer moraju biti usklađeni s Europskim parlamentom.
Osobito se natezanje vodi oko krizne uredbe kojom bi trebao biti ograničen dolazak migranata. Ona predviđa duže rokove za registraciju na vanjskim granicama EU-a i niže standarde kod zbrinjavanja migranata. Njemačka savezna vlada je prema tomu sumnjičava, Poljskoj i Mađarskoj predložene mjere ne idu dovoljno daleko.
Promjenu bi trebao donijeti i sporazum s Tunisom koji je najavila Europska unija, ali koji još nije službeno sklopljen. Tunis, iz kojega kreće većina sadašnjih migranata iz Afrike, bi trebao intenzivirati borbu protiv krijumčara i sprječavati kretanje brodova ili čamaca prema Europi. Zauzvrat bi od EU-a dobio veliku financijsku pomoć. Ali, dosad očito ni Tunis nije ništa poduzeo, jer broj migranata raste, a ni iz Europske unije nije dobio nikakav novac, piše DW.
/Desk/