Europa želi napustiti svoju energetsku ovisnost o jeftinijim energentima iz uvoza i okrenuti se obnovljivim izvorima energije.
Stopa energetske ovisnosti u 2020. bila je iznimno visoka i iznosila je 57,5%. No situacija se znatno razlikovala među državama članicama: ovisnosti Estonije iznosila je 10,5 %, Njemačke 63,7 %, Grčke 81,4 %, a Malte više od 97 %, dok je Hrvatska najbliža europskom prosjeku – iznosila je 53,5%. Zato iz godine u godinu raste količina energije proizvedene iz obnovljivih izvora, iz tog izvora sada u Europi potječe više od 40 %, piše HRT.
U Hrvatskoj se lani najviše ulagalo u solarne elektrane. Za to je najviše zainteresirano gospodarstvo, koje električnu energiju plaća više nego građanstvo. No unatoč prošlogodišnjem skoku, prema ulaganjima u obnovljive izvore energije, i dalje smo na europskom začelju. Pa električnu energiju uvozimo najviše u trenutku kada je naviše i imamo.
– Mi uvozimo energiju u trenucima najveće insolacije, kad ima najviše sunca, što znači da mi nemamo dovoljno instaliranih kapaciteta. Mi moramo tada uvoziti energiju, naglasio je Vladimir Sabo, član Uprave E.ON Hrvatska.
– Od lipnja do kolovoza nama je nedostajala četvrtina energije, tu energiju smo uvezli od lipnja do kolovoza u vremenu kad suša i kad hidrologija nije bajna. Vidjet ćemo kada je lošija hidrološka situacija kako će godina završiti, istaknuo je dr. sc. Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske.
Obnova kapaciteta
A ono što smo potrošili za uvoz skupe električne energije, mogli smo potrošiti na obnovu kapaciteta.
– Mi samo imamo problem u mreži prije svega. Naša mreža se sporo obnavlja, tu su potrebni veliki investicijski zahtjevi, tu očekujemo potporu države i Europe u tom dijelu, rekao je Igor Grozdanić, neovisni stručnjak za energetiku.
Jedinstveno tržište
Cijena električne energije formira se na tržištu, koje je u zemljama Unije jedinstveno.
– Kad je pitanje električne energije, tu više nemate hrvatsko tržište električne energije i hrvatsku cijenu, to je zaista jedinstveno tržište za cijelu EU i obračunava jednako, korištenjem istog algoritma. Cilj je optimizacija EU, naglasio je Ante Mikulić, direktor Hrvatske burze električne energije.
Kako bi se više ulagalo u obnovljive izvore, potrebno je pojednostavniti procedure. Administrative zapreke tjeraju investitore.
– U svijetu je situacija drugačija nego u Hrvatskoj, moje kolege su istaknule da neke stvari u svijetu jednostavnije funkcioniraju nego kod nas, pogotovo s administrativne strane, nema toliko administrativnih prepreka koliko ih mi nalazimo u Hrvatskoj, rekla je Sara Vukman, pomoćnica potpredsjednika u Marsh McLennanu.
Za realizaciju projekta vjetroelektrane u Hrvatskoj prosječno treba 10 godina, a za solarnu elektranu 4 godine.
/Desk/