Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson kazala je u petak u Sarajevu kako EU želi biti pouzdan partner BiH u svemu pa i u suočavanju s migrantskom krizom, ali je istaknula kako ta država mora pokazati da je u stanju kontrolirati te procese. Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Tegeltija kazao je da je BiH spremna biti partner u kontroliranju migracija, ali da ne može biti talac migrantske krize, niti je spremna biti spavaonicom za migrante koji će u nju ulaziti, a blokirat će im se izlazak iz zemlje.
“Upravljanje migracijama je odgovornost država pa i BiH treba tako djelovati, a cijela zemlja mora podnijeti svoj dio tereta”, izjavila je Johansson nakon sastanka s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom i njegovim zamjenicima.
Europska povjerenica to nije izravno kazala, no očevidno je aludirala na činjenicu da je većina ilegalnih migranata u BiH koncentrirana samo na sarajevskom i bihaćkom području, jer ih drugi dijelovi zemlje ne žele prihvatiti, a vlasti Republike Srpske ih redovito protjeruju na područje Federacije BiH.
Johansson je boravila u dvodnevnom posjetu BiH kako bi se osobno uvjerila u probleme povezane s ilegalnom migracijom koje ta zemlja ima i provjerila kako EU može pomoći u kontroliranju migrantske krize.
U četvrtak je posjetila Unsko-sansku županiju gdje boravi najveći broj od oko osam tisuća ilegalnih migranata koliko se procjenjuje da ih je sada u BiH. Johansson je razgovarala s lokalnim dužnosnicima o poteškoćama koje oni imaju u suočavanju s migratskom krizom, a zatim je obišla i improvizirani kamp za smještaj migranata u selu Lipa, dvadesetak kilometara udaljenom od Bihaća.
Tamo trenutačno pod šatorima boravi između 800 i 900 migranata koji čekaju uspostavu kontejnerskog naselja s boljim uvjetima za život, ali ujedno čekaju i priliku za nastavak puta ka Hrvatskoj odnosno drugim državama EU.
Europski pakt o migracijama, pitanju ‘koje neće nestati’
Europska povjerenica u petak je u izjavi novinarima kazala kako je s Tegeltijom i njegovim ministrima vodila “otvorenu raspravu”, pri čemu je njena temeljna poruka bila da mogu računati na EU kao na pouzdanog partnera i u sadašnjoj situaciji.
Podsjetila je kako je nedavno osobno predstavila novi pakt o migracijama i azilu na razini EU, koji tretira migracije kao “trajno pitanje koje neće nestati” pa valja naći način kako time upravljati.
Podsjetila je na činjenicu da je migrantska kriza eskalirala 2016., kada je dva milijuna Sirijaca, bježeći od rata u svoj zemlji, došlo u EU, no u godinama koje su slijedile stanje se promijenilo pa sada dominiraju migranti iz drugih država, iz kojih ljudi odlaze zbog teške gospodarske situacije. Johansson je istaknula kako je riječ o osobama koje uglavnom nemaju pravo na međunarodnu zaštitu, poput onih koji bježe iz ratom pogođenih područja.
Stoga je jedan od prijedloga sadržanih u novom paktu da se migranti koji nemaju pravo na humanitarnu zaštitu vraćaju s vanjskih granica EU u matične zemlje.
Ista bi se pravila, smatra Johansson, mogla koristiti i u BiH, što bi onda automatski olakšalo kontrolu ilegalnih migracija i u toj zemlji.
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Tegeltija kazao je kako njegova zemlja, s obzirom na veličinu i broj stanovnika, već godinama nosi preveliki dio tereta mirantske krize.
Konstatirao je kako BiH ne može sama osigurati svoje granice od migrantskog vala, nego to mora biti zajednički napor svih država dopunjen ubrzanim procesom readmisije.
“BiH je spremna biti partner u kontroliranju migracija, no ne može biti talac migrantske krize, niti je spremna biti spavaonicom za migrante koji će u nju ulaziti, a blokirat će im se izlazak iz zemlje”, kazao je Tegeltija.
(IzvorŽ: HINA)