Europska unija očekuje da se Srbija prioritetno uskladi sa zajedničkom vanjskom politikom EU-a, uključujući i sankcije prema Rusiji, te da u dijalogu s Kosovom “bez daljnjeg odgađanja” unaprijedi pregovore o sveobuhvatnom i pravno obvezujućem sporazumu o normalizaciji.
Europska unija uputila je jasne poruke Beogradu iz Bruxellesa gdje će Europska komisija predstaviti godišnje izvješće o napretku zemalja Zapadnog Balkana u provođenju reformi i eurointegracijama, prenosi HINA.
Srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučić izvješće EK-a će uručiti šef Delegacije EU-a u Beogradu Emanuele Giaufret.
U izvješću, u koje su beogradski mediji imali uvid, navedeno je da se Srbija nije uskladila s restriktivnim mjerama EU-a protiv Rusije nakon njezine invazije na Ukrajinu, započete 24. veljače.
Od Beograda se očekuje da “sukladno pregovaračkom okviru EU-Srbija”, prioritetno pokaže posvećenost i “progresivno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom”, uključujući i sankcije Rusiji.
U izvješću, koje će Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta predstaviti povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi, ocjenjuje se da “još uvijek nije postignut dalji konkretan napredak u pregovorima o sveobuhvatnom i pravno obvezujućem sporazumu o normalizaciji” Beograda i Prištine, navodi agencija Tanjug.
Komisija poziva “Kosovo i Srbiju da se konstruktivno angažiraju i unaprijede pregovore” i to “bez daljnjeg odgađanja”.
Postizanje takvog sporazuma Komisija vidi kao “hitno i ključno kako bi Kosovo i Srbija mogli napredovati na svojim europskim putevima”.
U pogledu susjedskih odnosa i regionalne suradnje, u Izvješću se navodi da je Srbija ostala posvećena unapređenju bilateralnih odnosa sa drugim zemljama kandidatima, potencijalnim kandidatima i susjednim državama članicama EU, te da aktivno sudjeluje u regionalnoj suradnji.
Komisija konstatira da su odnosi s Hrvatskom “bili zategnuti, uz povremene političke sukobe”, dok odnose s Crnom Gorom ocjenjuje “izazovnim”, ukazujući da su obje strane nagovijestile veću spremnost za preustroj odnosa i rješavanje otvorenih pitanja.
Uočen je napredak u uspostavi učinkovitijeg pravosudnog sustava i “važan korak ka jačanju neovisnosti i odgovornosti pravosuđa usvajanjem relevantnih amandmana na Ustav u veljači 2022. godine”, uz promjene ustavnog zakon koje omogućuje njihovu primjenu.
U pogledu reforme javne uprave ostvaren je ograničen napredak, uz ocjenu Komisije da je na tom polju Srbija “umjereno pripremljena”.
“Određeni napredak” Komisija vidi i u pogledu borbe protiv organiziranog kriminala, uz povećan broj novih istraga i pravomoćnih presuda u usporedbi rezultata iz 2021. sa 2020. godinom, ali je izostalo povećanje broja optužnica i prvostupanjskih presuda.
Preporuka je da “Srbija treba ojačati institucije za ljudska prava izdvajanjem neophodnih financijskih i ljudskih resursa”.
Komisija konstatira i da nije zabilježen napredak u slobodi izražavanja, ističući slučajeve prijetnji i nasilja nad novinarima, preporučujući da ozračje za neometano ostvarivanje slobode izražavanja i dalje treba dodatno ojačati u praksi.
U izvješću se ukazuje da je državno regulatorno tijelo za elektroničke medije (REM) “dodelijelilo sve četiri nacionalne frekvencije, na period od osam godina, istim televizijskim kanalima kao i u prethodnom periodu, tijekom kojeg su svi dobijali opomene od REM-a zbog kršenja svojih zakonskih obveza”.