Europska unija planira ove godine pooštriti mehanizam za suspenziju bezviznog režima, što bi olakšalo Bruxellesu ukidanje bezviznih putovanja za građane 61 zemlje koje trenutno uživaju tu pogodnost – uključujući sve zemlje Zapadnog Balkana koje teže članstvu u EU, kao i Gruziju, Moldaviju i Ukrajinu.
Prijedlog da se proširi lista razloga za suspenziju bezviznog režima pokrenula je Europska komisija još 2023. godine, a Vijeće EU – koje predstavlja 27 država članica – usvojilo je svoj stav o toj temi prije godinu dana, prenosi Radio Slobodna Europa (RSE).
Međutim, zbog izbora za Europski parlament u lipnju 2024. i velikog broja zakonskih prijedloga koji čekaju obradu, Parlament je tek nedavno dobio mandat za pregovore piše RSE.
Prošli tjedan održan je prvi trilateralni sastanak između tri institucije o predloženoj regulativi, s ciljem postizanja dogovora tijekom poljskog predsjedavanja Vijećem EU, koje traje do kraja lipnja. Ako sve prođe po planu, nova pravila bi mogla stupiti na snagu početkom jeseni.
Zašto baš sada?
U suštini, Evropska unija postaje odlučnija kada je riječ o liberalizaciji viza, što odražava širi zaokret: prvo, u borbi protiv svih oblika ilegalne migracije u EU; i drugo, da potencijalno koristi viznu politiku kao političko oruđe za vršenje pritiska na treće zemlje.
Liberalizacija viznog režima – koja u ovom slučaju obuhvaća sve članice EU izuzev Irske, kao i nečlanice Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku – dugo je bila jedno od najvažnijih političkih sredstava Bruxellesa, posebno prema zemljama u njegovom susjedstvu.
Ona omogućava državljanima trećih zemalja boravak u EU do 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana bez vize. Kosovo je uključeno na listu početkom 2024. godine, dok su Gruzija i Ukrajina to pravo dobile još 2017. – što je u svim tim zemljama dočekano s velikim oduševljenjem.
Stoga se prijetnja povlačenjem te privilegije može posmatrati kao ozbiljna “kazna”.
Trenutni mehanizam za suspenziju, koji je na snazi od 2018. godine, može se aktivirati u slučajevima očite zloupotrabe – na primjer, ako dođe do naglog porasta broja državljana trećih zemalja koji ostaju duže od dozvoljenih 90 dana ili koriste bezvizni režim kako bi zatražili azil u EU.
Do sada je EU samo jednom suspendirala bezvizni režim: najprije privremeno, a zatim trajno – i to za ostrvsku državu Vanuatu u južnom Pacifiku.
Dakle, koje promjene se mogu očekivati? Uopćeno govoreći, Bruxelles planira da mehanizam za suspenziju viza učini snažnijim odvraćajućim sredstvom, i to kroz četiri ključna područja.
Prvo, liberalizacija viza mogla bi biti suspendirana ukoliko se utvrdi postojanj nepodudaranje između vizne politike treće zemlje i opće politike EU.
To se, na primjer, dogodilo 2022. godine kada je Srbija omogućila bezvizni režim za građane zemalja poput Burundija, Indije i Kube. Bruxelles je tada sugerirao da su mnogi od tih građana koristili Srbiju kao “stražnji ulaz” u EU. Nakon pritiska Europske komisije, Beograd je ukinuo neke od tih sporazuma. Međutim, prema novom prijedlogu zakona, takvo ponašanje moglo bi se strožije kažnjavati.
Hibridne prijetnje
Još jedan razlog za suspenziju bezviznog režima su takozvane hibridne prijetnje. Iako još uglavnom teorijska, ova odredba je inspirirana slučajevima poput Rusije i Bjelorusije, koje je EU optužila da su organizirano prevozile migrante iz Afrike i Azije ka granicama EU, poput onih s Poljskom i Litvanijom.
Iako su sporazumi o olakšavanju viznog režima s Moskvom i Minskom već godinama suspendirani – zbog ruske invazije na Ukrajinu i represije bjeloruskog lidera Aleksandra Lukašenka nad oporbom – novi mehanizam bi se mogao aktivirati ako neka druga zemlja s bezviznim režimom pokuša sličnu taktiku.
Treći razlog za moguću suspenziju odnosi se na one zemlje u kojima se državljanstvo stječe investiranjem – odnosno mogućnost da pojedinci kupe državljanstvo bez stvarne veze s tom državom. U takvim slučajevima, bezvizni režim s EU bi ubuduće mogao biti ukinut.
Međutim, četvrta osnova za suspenziju vjerojatno je i najzanimljivija, jer se odnosi na političke odnose EU s trećim zemljama. Nacrt zakona predviđa da se mehanizam za suspenziju može aktivirati u slučajevima “ozbiljnih kršenja ljudskih prava i zlostavljanja” ili “ozbiljnih kršenja međunarodnog prava i standarda, uključujući zakona o ljudskim pravima i nepoštivanje odluka i presuda međunarodnih sudova”.
Kriterij demokracije
Ako pitate dužnosnike EU, njihovo je tumačenje oduvijek bilo kako postoji tzv. kriterij demokracije kada je riječ o liberalizaciji viza – ali nikada nije bilo precizirano što točno taj kriterij podrazumijeva.
Još jedan zanimljiv i novi aspekt je kako bi pokretanje mehanizma u ovom slučaju trebalo biti isključiva nadležnost Europske komisije, nakon konsultacija s državama članicama EU, s obzirom na to da se radi o vanjskim odnosima Unije.
Ipak, konačna odluka bi i dalje bila na državama članicama – koje bi, kvalificiranom većinom, mogle odlučiti o suspenziji bezviznog režima za neku treću zemlju. Kako kažu dužnosnici EU, to i dalje ostaje “opcija kada su sve druge iscrpljene”, jer je EU generalno nerado kažnjava cijelu populaciju neke zemlje, a ne njenu vladu.
Zbog toga je EU početkom ove godine odlučila suspendirati bezvizni režim samo za nositelje diplomatskih putovnica iz Gruzije, nakon što je u toj kavkaskoj zemlji zabilježeno nazadovanje na polju demokracije. Ipak, opcija da se cilja cijela populacija i dalje ostaje otvorena, a s budućim proširenim opsegom mehanizma suspenzije, jasno je da EU dodatno oštri svoj set alata, piše RSE.
/Desk/