Bosna i Hercegovina i dalje ima priliku napredovati na putu ka članstvu u Europskoj uniji, a hoće li u tome uspjeti isključivo je stvar spremnosti njenih političara da surađuju, poručio je glavni ravnatelj Općeg ravnateljstva za susjedstvo i proširenje pri Europskoj komisiji Gert-Jan Koopman.
On je boravio u dvodnevnom posjetu BiH u nastojanju da političare u toj zemlji uvjeri u to kako moraju postići kompromise i nastaviti europski put koji je blokiran od ožujka kada je Europsko vijeće formalno odobrilo otvaranje pristupnih pregovora uz uvjet usvajanja dodatnih reformskih zakona, prenosi HINA.
No, niti jedan od traženih zakona do sada nije usvojen u parlamentu BiH, nije se uspjelo usuglasiti ni program reformi nužan za pristup fondu od šest milijardi eura osiguranih kroz Plan rasta za zapadni Balkan.
Koopman je tijekom odvojenih susreta s političarima u Sarajevu pozvao da se ta prilika ne propusti, potvrdili su u utorak iz izaslanstva EU u BiH.
“Pozvao je donositelje odluka da usuglase neriješena pitanja koja su spriječila domaće vlasti da finaliziraju reformsku agendu, a čime bi se u konačnici omogućilo Bosni i Hercegovini da dobije sredstva u okviru instrumenta za reformu i rast iz Plana rasta”, stoji u priopćenju.
Koopman je u Sarajevu boravio na početku tjedna u kojemu se očekuje da političari iz BiH dokažu jesu li spremni realizirati prošlotjedni načelni dogovor postignut na sastanku u Banja Luci o deblokadi provedbe reformi. Novi sastanak najavili su za srijedu u Sarajevu.
Aktualna predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović koja se također sastala s Koopmanom nakon toga je izjavila kako sada vjeruje da je napredak ipak moguć.
– Mislim da smo tu na dobrom putu da dođemo do konačnih rješenja, izjavila je Cvijanović.
Podsjetila je kako je ostala sporna provedba dvije od 113 reformskih mjera na kojima je inzistirala Europska komisija kako bi dala zeleno svjetlo BiH za pristup fondu iz Plana rasta i smatra kako tu postoje mogućnosti da se postigne dogovor, a da se istodobno poštuje ustavni okvir kakav je na snazi u BiH.
Iz Republike Srpske ranije su odbili zahtjev iz Bruxellesa da se što prije popuni Ustavni sud BiH s dva nedostajuća suca koje bira parlament tog entiteta, a njegov čelnik Milorad Dodik odbacio je i prijedlog novog zakona o sudovima po kojemu bi sjedište Prizivnog odjela Suda BiH bilo u Istočnom Sarajevu. Tražio je da sjedište bude u Banjoj Luci.
U BiH su se nadali kako će do kraja godine otvoriti pristupne pregovore no još nisu odredili glavnog pregovarača osim što su se suglasili da ta pozicija treba slijediti etnički balans u tijelima državne vlasti pa bi u ovoj fazi to bila osoba srpske nacionalnosti.
/Desk/