Ponovno je došlo do većeg oružanog sukoba na granici u regiji Kelbadžar, odnosno Sunik, s armenske strane.
Bilo je samo pitanje vremena kada će se obnoviti neprijateljstva na azerbajdžansko-armenskoj granici, nakon sporazuma koji je potpisan prošle godine u studenome, uz posredovanje Moskve, poslije žestokog rata između dviju zemalja.
Unatoč mirovnom sporazumu, obje zemlje nisu bile pretjerano zadovoljne njime: Azerbajdžan nije vratio cijeli teritorij Nagornog Karabaha koji je Armenija bila uzela u ratu 90-ih, a Armeniji je ostao samo manji dio tog teritorija s kojeg se ljudi masovno iseljavaju. U Armeniji otad traje politička kriza na granici unutarnjih sukoba, ali i apatija zbog poraza u ratu, a cijelo vrijeme bilježili su se incidenti na granici za koje su se zaraćene strane međusobno optuživale.
Oružani sukob
No, u srijedu 17. studenoga ponovno je došlo do većeg oružanog sukoba na granici u regiji Kelbadžar, odnosno Sunik, s armenske strane, a ne na spornom području Nagornog Karabaha gdje su razmještene ruske mirotvorne trupe.
Obje zemlje optužuju jedna drugu za sukob. Armensko Ministarstvo obrane objavilo je da su azerbajdžanske snage napale Armeniju te je u tom napadu ubijen jedan armenski vojnik, a 24 se smatraju nestalima te da je 13 njihovih vojnika zarobljeno. Baku navodi da je u sukobu ubijeno sedam azerbajdžanskih vojnika, a deset ih je ranjeno. Armenci tvrde da su Azerbajdžanci namjeravali zauzeti prometnicu Erevan – Goris čime bi Armenija bila “prepolovljena” te bi komunikacija s armenskim dijelom Karabaha bila prekinuta i praktički ostavljena da je Azerbajdžan, kako kažu, “nesmetano okupira”.
Razgovor s Rusima
Odmah nakon napada predsjednik armenskoga Vijeća za nacionalnu sigurnost Armen Grigorjan zatražio je od Rusije da zaštiti teritorijalni suverenitet Armenije prema sporazumu dviju zemalja iz 1997. godine. Ruski ministar obrane, kako javljaju ruski mediji, odmah je razgovarao sa svojim kolegama, azerbajdžanskim ministrom obrane Zahirom Hasanom i armenskim ministrom Surenom Papikjanom te dogovorio prekid sukoba.
Nakon ruske intervencije puškaranje je prestalo, ali tamošnji analitičari navode da je to primirje vrlo krhko. Doduše, Moskva ne smatra da bi ovaj sukob mogao rasplamsati novi rat jer su trenutačno nepovoljni vremenski uvjeti te tvrde da Rusija ima takav autoritet da, zasad, može kontrolirati situaciju i zaustaviti eskalaciju sukoba, ali napominju da će se incidenti najvjerojatnije nastaviti.
Predsjednik Vijeća Europe Charles Michel razgovarao je s predsjednicima obiju država, Ilhanom Alijevom i Nikolom Pašinjanom, tražeći da se obustave sukobe, a obojica predsjednika optuživala su se međusobno za izazivanje novog rata.
(izvor: Hina)