Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan dolazi u službenu posjetu Sarajevu u utorak, 6. rujna, nekoliko dana nakon službenog početka kampanje za opće izbore u Bosni i Hercegovini, 2. listopada. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (BiH), kao domaćin susreta, još nije objavilo protokol posjete Sarajevu.
Kako je najavio turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu 2. rujna, tema koje će biti u fokusu je politička kriza u Bosni i Hercegovini, piše Radio slobodna Europa (RSE).
“Situacija u BiH bit će nam prioritet. Ne možemo dozvoliti postojanje konflikta u srcu Balkana. Drugo je dijalog Beograda i Prištine, i moramo se koncentrirati na zajedničke interese, a ne ono što nas razdvaja”, kazao je Čavušoglu na summitu “Otvoreni Balkan” održanom u Beogradu.
Veze Izetbegovića i Erdoana
Predsjedništvo BiH vodi vanjsku politiku u BiH, i bit će domaćin susreta s turskim predsjednikom. No, iako nema službene najave, nema sumnje kako će se Erdogan susresti i s Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA), koju Erdogan otvoreno podržava.
Izetbegović i Erdogan su se sastali više od 20 puta u proteklih 14 godina, kada je 2008. godine turski predsjednik bio u prvoj službenoj posjeti Sarajevu. Izetbegović je ove godine ponovno kandidat vodeće, bošnjačke, stranke za člana Predsjedništva BiH. Turski predsjednik se i ranije uključivao u predizbornu kampanju u BiH. Videolinkom se javljao na predizborne skupove SDA, a isto je činio i Izetbegović uoči turskih izbora.
Tako je 2014. godine, putem videozida, Izetbegović, na predizbornom skupu Erdoganove stranke, turskog predsjednika nazvao “našim vođom”, dodavši kako je njegova pobjeda “pobjeda svih muslimana na svijetu”.
Četiri godine kasnije, u svibnju 2018., u Sarajevu je organiziran skup dvadesetak tisuća Erdoganovih pristaša iz Europe, nakon što su takvi skupovi zabranjeni u nizu zemalja. Izetbegović je tada otišao korak dalje i okupljenima poručio da je Erdogana “sam Bog poslao Turcima”.
Izetbegović je i više puta izjavio da je njegov pokojni otac Alija (prvi predsjednik Republike BiH) Erdoganu “ostavio u amanet (na čuvanje) brigu za BiH”. Erdogan je, s druge strane, naglašavao da će “nastaviti čuvati amanet”, nazivajući Aliju “najvećim misionarom u islamskom svijetu proteklih desetljeća”.
Erdogan i Izetbegović su i kumovi. Turski predsjednik je 27. kolovoza prošle godine bio svjedok na vjenčanju Izetbegovićeve kćeri, što je ujedno bila i njegova posljednja posjeta BiH. Prije toga, Izetbegović je s obitelji bio gost na vjenčanju Erdoganove kćeri Sumeje i Selčuka Bayraktara, koji je na čelu kompanije koja proizvodi turske vojne dronove o čijoj nabavci pregovara i Srbija.
Dodikov odnos s Erdoganom
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) je posljednji put bio u Istanbulu 14. lipnja 2022. Tada je o turskom predsjedniku imao samo riječi hvale.
“Predsjednik Erdogan je veliki državnik jedne velike stabilne i važne države. Rehabilitirali smo jednu staru temu, a to je da putem trilateralnog sastanka na kojem bi s jedne strane bili Erdogan, Aleksandar Vučić i Zoran Milanović, te trojica predstavnika bošnjačkog, srpskog, i hrvatskog naroda iz BiH nađemo energiju i napravimo dogovor koji bi dodatno stabilizirao situaciju u BiH”, kazao je tom prilikom Dodik.
Nakon toga, je odletio u Moskvu na sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji je, uz mađarskog premijera Viktora Orbana, jedan od rijetkih lidera s kojima se Dodik, kojeg su sankcionirale Sjedinjene Države, sastao u ovom mandatu.
Hajrudin Somun, bh. diplomat u Iranu, Turskoj i Maleziji, kaže kako je vidljivo nastojanje Erdogana da pred izbore u BiH ohrabri izbornu bazu koja će glasati za SDA i njenog lidera Izetbegovića.
Prema njegovim riječima, “Erdogan je jedan od rijetkih državnika kome se, istovremeno, dodvoravaju i Izetbegović i Milorad Dodik”, član Predsjedništva BiH i lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
“Za prvog je jasno koga vidi u predsjedniku Turske, a za drugog ne znam, pošto je jednom rekao da bi za BiH navijao u nogometu samo ako igra protiv Turske. Možda zato što ga baš sada stavlja u ravan s (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom među najdraže državnike. Ako Erdogan želi pomoći BiH, u trenutku kad je suočena s posljedicama ukrajinskog rata, neka poradi kod Putina kako bi sva BiH dobila jeftiniji plin, kao što Dodik kaže da već ima takvo Putinovo obećanje”, kazao je Somun za RSE
Turske političke i ekonomske investicije
Europske zemlje su najznačajniji investitori u BiH s oko 64 posto svih izravnih stranih ulaganja. Turska, po izravnim investicijama, nije među prvih deset zemalja.
Prema podacima Središnje banke i Agencije za unaprjeđenje stranih investicija, od kraja rata 1995. do kraja 2021. godine, turske tvrtke su uložile oko 347,5 milijuna eura.
Istovremeno su turske vlasti donirale BiH više od 400 milijuna eura preko agencija iza kojih stoji država, kao što su Turska agencija za koordinaciju i suradnju (TIKA), Uprava za vjerska pitanja (Diyanet), Generalna direkcije za vakufe, Crveni polumjesec te Kulturni centar Yunus Emre.
Obnavljale su građevine iz osmanskog perioda, poput višegradske ćuprije, školovale nastavnike i opremale učionice, osiguravale literaturu za učenje turskog jezika.
Admir Čavalić s Ekonomskog fakulteta u Tuzli, kaže kako je “u BiH jednostavnije upravljati i poticati politički motivirane investicije, nego ekonomske”.
On podsjeća da se više puta govorilo kako će se dostići neki iznosi turskih investicija i vanjske trgovine “što se nije dogodilo”.
“Gospodarstvo ne prati politiku. Gospodarstvenik gleda na političku stabilnost, ekonomske rizike, razinu korupcije, isplativost i opravdanost ulaganja, veličinu i blizinu tržišta, dostupnost dobavljača i slično. Međutim, kad se turske investicije dogode, one su dugoročne, za njih se ne vežu afere i daju rezultate. Da ih je više takvih”, kazao je Čavalić za RSE.
Najveće tursko ulaganje bilo je u tvornicu Soda Lukavac od 190 milijuna eura, tvornicu papira Natron Maglaj od 110 milijuna eura, te tvornicu detonatora Pobjeda Rudet od pet milijuna eura.
Što se tiče preostalih ulaganja, turski investitori su uložili 40 milijuna eura u SEDEF obrazovne institucije (vrtići, škole i sveučilište) te 2,5 milijuna eura u Maarif škole. Osnovane su kao protuteža školama koje je osnovala organizacija nekadašnjeg Erdoganovog saveznika, islamskog imama Fetulaha Gulena, kojeg Erdogan optužuje za pokušaj državnog udara u srpnju 2016. U BiH posluje i turska Ziraat (poljoprivredna) banka koja je pokrenuta sa 120 milijuna eura kapitala.
Čavalić podsjeća da BiH nije iskoristila Sporazum o slobodnoj trgovini između dvije zemlje gdje je turska strana ponudila BiH olakšice kakve nije dala nijednoj drugoj zemlji.
“Broj turskih tvrtki u susjednoj Srbiji daleko je veći od broja u BiH. Investicije ne prate politiku, iako bi politika voljela da je drukčije. Daleko se više očekivalo od Turske od realiziranog”, kazao je Čavalić.
Milijarda eura deficita BiH s Turskom
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, BiH je u Tursku u posljednjih šest godina izvezla roba u vrijednosti nešto većoj od 900 milijuna eura. Najviše se izvozilo suncokretovo ulje, željezni otpad, sjedala, goveđe meso, kartoni, te oružje i detonatori.
U istom periodu, iz Turske je u BiH uvezena roba vrijedna blizu 1,9 milijardi eura, odnosno milijardu eura više nego što je izvezeno.
U BiH su se najviše uvozili tekstil i tepisi, proizvodi od bakra i aluminija te poljoprivredni proizvodi, piše RSE.
/Desk/