Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su u srijedu na plenarnoj sjednici u Bruxellesu pakt o migracijama, paket od 10 zakonodavnih akata kojima se reformira europska migracijska politika i politika azila.
– Bilo je dosta neizvjesno. Velike stranke centra: Pučani, Socijaldemokrati i Liberali – upozoravali su vrlo uvjerljivo zastupnike da je ovo povijesni trenutak koji treba iskoristiti, da je nakon osam godina pokušaja i neuspjeha – konačno postignut kompromis među državama članicama, za Europu bi bilo najgore da ostane status quo , izvješćuje HRT.
– Protiv pakta bile su stranke krajnje ljevice i desnice; jedni zato što smatraju da su pravila prestroga i da je ovo kraj ljudskih prava u Europi, a drugi zato što smatraju da su pravila preblaga i da će Europu preplaviti migranti, kazala je.
Čak je, kako kaže, “došlo i do prekida u glasovanju zbog vrlo bučnih i glasnih prosvjeda lijevih stranaka i njihovih aktivista”.
– U svakom slučaju – pakt je usvojen i možemo kazati da počinje jedno novo razdoblje za Europu. Prvenstveno zbog toga što će sada sva pravila i postupanja u svakoj državi članici biti jednaka, a dosad su bile prepuštane državama članicama. Države prvog ulaska dobit će više ovlasti da vrate i spriječe ulazak onima za koje smatraju da imaju malu šansu da dobiju međunarodnu zaštitu, dodala je.
Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler naglasio je kako su mnogi akteri dosad instrumentalizirali migrante u geopolitičkim igrama.
– Masovni nezakoniti prelasci tisuća i tisuća nepoznatih ljudi – često instrumentaliziranih u geopolitičkim igrama – predugo su unosili nered i patnju, kaos i sigurnosne ugroze za Hrvatsku i Europu. Ono što smo od početka branili kao zdravorazumsko i civilizacijsko, sada se i usvaja kao takvo, a i najnaivniji prepoznaju da je potreban veći naglasak na sigurnost – čvršćom zaštitom granice, širem korištenjem biometrijskih podataka i bržim deportacijama onih koji nemaju pravo na azil, zaključio je.
“Pakt ne rješava sve probleme s migracijama, ali je veliki korak naprijed”
Novi pakt o migracijama i azilu neće preko noći riješiti sve probleme s kojima se EU u tom području suočava, ali je veliki skok naprijed, izjavila je srijedu predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
– Ovo neće magično preko noći riješiti svaki problem, ali jest deset gigantskih koraka naprijed, rekla je Metsola na konferenciji za novinare nakon što su zastupnici Europskog parlamenta izglasali pakt o migracijama i azilu, paket od 10 zakonodavnih akata koji bi trebali uvesti više reda u upravljanju migracijama.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je na zajedničkoj konferenciji za novinare da će ovaj doneseni zakonodavni paket osigurati sigurnije granice i zaštitu onih kojima je ona potrebna.
– Znat ćemo tko točno prelazi naše granice registriranjem i provjerom svih i istodobno osigurati poštovanje temeljnih prava kroz neovisni nadzorni mehanizam, rekla je von der Leyen. Pakt predstavlja pravu ravnotežu između strogih pravila protiv zlouporabe sustava i skrbi za najranjivije, dodala je predsjednica Komisije, ističući da je riječ o povijesnom danu i velikom postignuću.
Glasanje je pozdravio i belgijski premijer Alexander De Croo, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a.
– Svaki dan vidimo kako migranti riskiraju život u pokušaju da se domognu Europe, a većina njih je žrtva kriminalaca, švercera, krijumčara ljudima. Naši građani očekuju da mi organiziramo migracije na uredan način i da zaustavimo tu nemoralnu i nezakonitu praksu, rekao je De Croo.
Zakonodavni pakt još mora potvrditi Vijeće EU-a
Preostalo je još da ovaj zakonodavni pakt potvrdi Vijeće EU-a, što se očekuje krajem ovoga mjeseca, a stupa na snagu nakon objave u Službenom listu. Izglasane uredbe bi se trebale početi primjenjivati za dvije godine. Države članice imaju također dvije godine da u svoja nacionalna zakonodavstva uvedu izmjene direktive o uvjetima prihvata.
Cjelovita reforma upravljanja migracijama i azilom, s novima pravilima trebala bi uvesti više reda u suočavanju s tim problemom koji muči EU još od 2015. godine. Reforma se temelji na prijedlozima Komisije iz 2020. godine, nakon što je prethodni prijedlog objavljen nakon velike migrantske krize 2015. i 2016. propao.
Izglasani paket je pragmatični kompromis budući da nitko s njim nije potpuno zadovoljan. Za krajnju desnicu on nije dovoljno restriktivan za ulazak migranata i poliitku azila, a za najveći dio zastupnika Zelenih te krajnje ljevice, paket je prestrog i drže da se njime krše prava migranata.
Jedan od ciljeva reforme jest da nova pravila budu sredstvo odvraćanja osoba koje ne ispunjavaju uvjete za međunarodnu zaštitu da kreću na put. Europska unija želi da ona odlučuje tko može ući, a ne da o tome odlučuju krijumčari ljudima.
Predstavnici najvećih političkih skupina u Europskom parlamentu ističu da je ovakav kompromis bolji nego sadašnja rješenja koje uopće ne funkcioniraju.
Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas je prije glasanja, pozivajući zastupnike da podrže pakt, rekao da je težnja k savršenstvu najveći neprijatelj napretka.
Pakt o migracijama i azilu trebao bi pomoći zemljama EU-a koje su izložene migracijskom pritisku, tako što će ostale članice tražitelje azila ili osobe koje uživaju međunarodnu zaštitu premještati na svoje državno područje ili, ako to ne žele, davati financijski doprinos ili pružati operativnu i tehničku potporu.
Uredbom o kriznim situacijama i situacijama koje uzrokuje viša sila uspostavlja se mehanizam za odgovor na iznenadno povećanje broja dolazaka. Njime se osigurava solidarnost i potpora državama članicama koje se suočavaju s iznimno velikim priljevom državljana trećih zemalja. Novim pravilima obuhvaćena je i instrumentalizacija migranata. Riječ je o slučajevima kad treće zemlje ili neprijateljski akteri koriste migrante za destabilizaciju EU-a.
Nova pravila predviđaju da će osobe, koje ne ispunjavaju uvjete za ulazak u EU, biti podvrgnute postupku dubinske provjere uključujući identifikaciju, prikupljanje biometrijskih podataka te zdravstvenu i sigurnosnu kontrolu u roku od najviše sedam dana. Države članice morat će uspostaviti neovisne mehanizme praćenja kako bi osigurale poštovanje temeljnih prava.
Zajednički postupak za priznavanje međunarodne zaštite
U cijeloj Europskoj uniji uspostavlja se zajednički postupak za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite. Obrada zahtjeva za azil na granicama EU-a u budućnosti će morati biti brža te će rokovi za neutemeljene ili nedopuštene zahtjeve biti kraći.
Podaci o osobama koje nezakonito pristižu u EU, uključujući otiske prstiju i prikaze lica osoba od šest godina starosti nadalje, pohranit će se u reformiranu bazu podataka Eurodac. Nadležna tijela također će moći utvrditi predstavlja li osoba sigurnosnu prijetnju i je li bila nasilna ili naoružana.
Parlament je također podržao nove jedinstvene standarde za sve države članice povezane s priznavanjem statusa izbjeglice ili osobe kojoj je odobrena supsidijarna zaštita te u pogledu prava koja se dodjeljuju osobama koje ispunjavaju uvjete za zaštitu.
Države članice trebale bi procijeniti stanje u zemlji podrijetla na temelju informacija dobivenih od Agencije EU-a za azil, a status izbjeglica redovito će se preispitivati. Podnositelji zahtjeva za zaštitu morat će ostati na državnom području države članice odgovorne za njihov zahtjev ili one u kojoj je zaštita odobrena.
Države članice morat će osigurati jednake standarde prihvata za tražitelje azila kad je riječ, primjerice, o stanovanju, školovanju i zdravstvenoj skrbi. Registrirani tražitelji azila moći će početi raditi najkasnije šest mjeseci nakon podnošenja zahtjeva. Uvjeti zadržavanja i ograničavanje slobode kretanja regulirat će se kako bi se tražitelje azila odvratilo od kretanja Europskom unijom.
U skladu s novim okvirom za preseljenje i humanitarni prihvat, države članice dobrovoljno će ponuditi prihvat izbjeglicama iz trećih zemalja koje UNHCR priznaje, a koje bi na zakonit, organiziran i siguran način stigle u EU, prenosi HRT.
/Desk/