Francuski predsjednik Emmanuel Macron u nedjelju je izabran na drugi petogodišnji mandat pobijedivši Marine Le Pen koja je ostvarila najbolji rezultat krajnje desnice od početka V. republike 1958. godine.
Aktualni šef države ostvario je između 57,6 i 58,2 posto, prema projekcijama.
Francuzi su tako odlučili dati povjerenje vrlo proeuropskom predsjedniku, centristu i liberalu, a ne radikalnoj kandidatkinji koja je svoju kampanju gradila na platformi “nacionalnog prioriteta” i krajnje kritičnosti prema Europskoj uniji.
Emmanuel Macron (44), u nedjelju je postao prvi francuski predsjednik kojemu je pošlo za rukom osvojiti drugi mandat u proteklih 20 godina, otkako je to ostvario Jacques Chirac 2002., kada je pobijedio Jean-Marie Le Pena, oca sadašnje protukandidatkinje, prenosi HINA.
Macron: Moramo se boriti za jedinstvo
“Nakon pet godina transformacija kriza danas 24. travnja većina među nama je odabrala, odlučili su mi dati povjerenje”, rekao je Macron i zahvalio svima. Znam da vam dugujem i znam što, dodao je.
“Mislim na sugrađane koji nisu izašli na izbore. Mislim na one koji su glasali za Marine Le Pen, znam da su razočarani jer od ovog trenutka više nisam kandidat jedne grupacije, nego predsjednik svih.” Rekao je da zna da su mnogi za njega glasali kako bi izgradili branu prema ekstremnoj desnici.
“Znam da je mnoge sugrađane, koji su danas izabrali ekstremnu desnicu, ljutnja dovela do toga, i oni moraju dobiti odgovor. To će biti moja odgovornost. Moramo razmisliti o poteškoćama s kojima živimo i odgovoriti na ljutnju koju su izrazili. Izabrali ste humanistički, ambiciozan projekt. Socijalan, ekološki projekt koji se temelji na radu i kreativnosti. Želim svaki dan voditi računa o poštovanju koje dugujemo svakom da bismo imali pravednije društvo.”
Naglasio je da puno posla pred njim i drugima te se dotaknuo rata u Ukrajini: “Francuska mora biti nositelj znanja, jasnoće i izbora.”
“Moramo se boriti za jedinstvo. Dragi sugrađani, ambiciozan sam i želim s vama krenuti na ovaj put idućih pet godina. Želimo idućih godina bolje služiti zemlji i našoj mladosti. Svatko među nama nosi odgovornost, morat će se angažirati jer svatko među nama vrijedi više nego on sam. Ono što čini francuski narod, to je obično jaka snaga koju duboko volim. Ponosan sam što ponovno mogu služiti vama. Živjela Republika, živjela Francuska!”
Rekordna apstinencija birača
Ipak, ovi će se izbori pamtiti i po rekordnoj apstinenciji birača koju institut Ifop procjenjuje na 27,8 posto. Tako velik neodziv u drugom krugu ne pamti se od 1969., kada je iznosio 31,3 posto.
Refleks “republikanske fronte” ili barikade krajnjoj desnici koja se aktivirala prije pet godina, oslabio je kod dijela birača nesklonih predsjedniku za kojega kažu da je arogantan i zaštitnik bogatih slojeva, odnosno u dijelu birača u kojih se javio zamor od dvoboja Macron-Le Pen.
Koliko je refleks oslabio govori podatak da je Macron 2017. osvojio 66,10 posto glasova, daleko odmaknuvši pred Le Pen koja je tada dobila 33,90 posto.
Danas 53 godišnja Le Pen može biti ponosna jer je uspjela dosegnuti rekordan broj glasova za krajnju desnicu i sada će njezin prvi izazov biti osvojiti većinu na parlamentarnim izborima u lipnju.
A pred Macronom je velika zadaća okupiti podijeljene Francuze i znati uspješno odgovoriti na bijes francuskih birača koji nisu imućni, onih koji se teško nose s padom životnog standarda i koji su svoje nezadovoljstvo artikulirali prosvjednim pokretom Žutih prsluka 2018/2019., no do danas nisu primili primjeren odgovor na postavljene zahtjeve.
Maron će morati odgovoriti i na tjeskobu i strah narasle zbog kontinuiranih kriza od pandemije covid-19 do rata u Ukrajini.
/Republika/