Gospodarstvo EU-a tako bi prema najnovijim procjenama EK trebalo ove godine porasti 1,5 posto, nasuprot 1,9 posto koliko su u Bruxellesu predviđali u studenome prošle godine.
Još je više – za 0,6 postotnih bodova – snižena ovogodišnja procjena gospodarskog rasta u eurozoni, na 1,3 posto.
Snižene su i procjene za oba područja za 2020. godinu, iako za osjetno blaži, 0,1 postotni bod.
U Komisiji tako očekuju da će gospodarstvo EU-a 2020. godine porasti 1,7 posto a gospodarstvo eurozone 1,6 posto. “Usporavanje će biti izrazitije nego što se očekivalo jesenas, ponajprije u eurozoni, zbog neizvjesnosti u globalnoj trgovini i domaćih čimbenika u našim najvećim gospodarstvima”, rekao je Pierre Moscovici, europski povjerenik za gospodarska i financijska pitanja te poreze i carine.
Valdis Dombrovskis, potpredsjednik EK za euro i socijalni dijalog, u čijoj su nadležnosti i financijska stabilnost, financijske usluge i unija tržišta kapitala, tumači usporavanje vanjskim čimbenicima, uključujući trgovinske napetosti i usporavanje na tržištima u nastajanju, posebice u Kini.
Loše prognoze za Njemačku i Italiju
EK je među većim gospodarstvima izrazitije smanjila prognoze rasta za 2019. za Njemačku i Italiju.
Jesenje su prognoze EK za ovogodišnji rast njemačkog gospodarstva snižene za 0,7 postotnih bodova, na 1,1 posto. U idućoj godini najveće europsko gospodarstvo trebalo bi prema izračunima EK porasti 1,7 posto, u skladu s prognozama objavljenim u studenom prošle godine.
Prošle je godine njemačko gospodarstvo prema danas objavljenom izvješću EK poraslo 1,5 posto.
Za talijansko gospodarstvo prognoza rasta snižena je za puni postotni bod, na svega 0,2 posto. To je ujedno najniža procijenjena stopa rasta među zemljama EU-a.
Procjena talijanskog gospodarskog rasta za iduću godinu snižena je pak za pola postotnog boda, na 0,8 posto. Prošle je godine talijansko gospodarstvo prema najnovijem izvješću EK poraslo jedan posto.
Već je od prije poznato da je Italija uronila u recesiju, a to prijeti i njemačkom gospodarstvu, što bi moglo negativno utjecati na hrvatsko gospodarstvo jer se radi o njezina dva najveća vanjskotrgovinska partnera.
Ulagače na svjetskim burzama jučer je neugodno iznenadio podatak o neočekivanom padu industrijske proizvodnje u Njemačkoj u prosincu prošle godine za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je već četvrti mjesec zaredom kako proizvodnja pada.
Njemačkoj prijeti recesija
Analitičari kažu kako to povećava izglede da je u četvrtom lanjskom tromjesečju njemački bruto domaći proizvod (BDP) pao, kao i u prethodnom tromjesečju.
A to bi značilo da je njemačko gospodarstvo uronilo u recesiju, odnosno palo dva kvartala zaredom.
„Analitičari su očekivali rast proizvodnje. No, kako je pala, čini se da je sada u pitanju i pozitivan podatak o BDP-u u četvrtom tromjesečju”, kaže Thomas Gitzel, analitičar u VP Bank Group.
Rast njemačkog gospodarstva, ali i cijele eurozone već se neko vrijeme usporava, pa su posljednjih tjedana zaredala smanjenja procjena.
U četvrtak je Europska komisija oštro smanjila procjenu rasta gospodarstva eurozone u ovoj godini na 1,3 posto, s prethodnih 1,9 posto, zbog neizvjesnosti u globalnoj trgovini i domaćih čimbenika u vodećim gospodarstvima.
Pritom je Komisija smanjila procjenu rasta njemačkog gospodarstva, najvećeg u Europskoj uniji na 1,1 posto, s prethodnih 1,8 posto.
I sama je njemačka vlada nedavno zbog, kako je poručila, globalnih trgovinskih napetosti i bojazni povezanih s brexitom snizila prognozu gospodarskog rasta u ovoj godini s 1,8 na 1 posto.
Italija već u recesiji
Od kraja siječnja poznato je, pak, da je Italija uronila u recesiju jer su službeni podaci pokazali da je u posljednjem tromjesečju 2018. godine tamošnji BDP pao za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je gospodarstvo skliznulo za 0,1 posto.
Zbog toga je Europska komisija u četvrtak oštro smanjila procjenu rasta talijanskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 1,2 na samo 0,2 posto.
EK smanjila procjene i za Hrvatsku
Uz to, Komisija je smanjila i procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,7 posto, s prethodnih 2,8 posto jer očekuje usporavanje rasta izvoza zbog slabljenja gospodarstava u Europskoj uniji, najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera.
(Izvor: HINA/Agencije)