Europska komisija je danas usvojila Paket proširenja za 2022. godinu u kojem je dala detaljnu procjenu stanja napretka koje su napravile zemlje Zapadnog Balkana i Turska na svojim putevima ka Europskoj uniji, sa posebnim fokusom na provođenje ključnih reformi kao i jasne upute o reformskim prioritetima koji predstoje.
Komisija je dala preporuku da Vijeće dodijeli Bosni i Hercegovini status kandidata, uz razumijevanje da je nužno poduzeti niz koraka na jačanju demokracije, funkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava u zemlji, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, zajamčenosti slobode medija i upravljanja migracijama u zemlji. Komisija će nastaviti podržavati napore ka reformama i ubrzanju integracija Zapadnog Balkana u cjelini, priopćeno je iz Izaslanstva EU-a.
Bosna i Hercegovina
Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije, Josep Borrell je izjavio:
„Danas preporučujemo Vijeću da dodijeli Bosni i Hercegovini kandidatski status. Unosimo novu dinamiku u proces u nadi da će regija iskoristiti priliku i nastaviti s implementacijom ključnih reformi. Ne ocjenjujemo samo uspješnost partnera, već i buduće države članice. I jasno je da vjerujemo u europsku budućnost naših partnera. Brutalna invazija Rusije na Ukrajinu stavila je europsku politiku proširenja u prvi plan, koji poprima novi geopolitički značaj. To je dugoročno ulaganje u mir, napredak i stabilnost za naš kontinent“.
Prilikom predstavljanja ovogodišnjeg Paketa, koji se sastoji od Saopćenja o politici proširenja EU i godišnjih izvješća, komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi je izjavio:
„Politika proširenja EU predstavlja geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, sigurnost i socijalno-ekonomski rast našeg europskog kontinenta. Naša izvješća daju činjeničnu i pravednu ocjenu i jasne smjernice upravo kako bi našim partnerima omogućili da utvrde gdje trebaju ubrzati reforme kako bi krenuli naprijed. Alternativa ne postoji, i u našem je zajedničkom interesu ubrzati proces integracije, počevši od Zapadnog Balkana, gdje ulažemo dugi niz godina kako bismo ih približili EU. Preporuka za dodjelu kandidatskog statusa je povijesni trenutak za građane BiH. Pozivam lidere u zemlji da maksimalno iskoriste ovu povijesnu priliku i ubrzano postupe u skladu s koracima navedenim u našoj preporuci. Time će se ponovno pokrenuti rad na reformama i ispunjenju 14 ključnih prioriteta postavljenih u Mišljenju Komisije koji i dalje ostaju ključni za otvaranje pristupnih pregovora.”
Europsko vijeće je u lipnju 2022. godine izrazilo spremnost da dodijeli status kandidata BiH i pozvalo Komisiju da izvijesti o provedbi 14 ključnih prioriteta s posebnom pažnjom na one koje čine značajan set reformi. Usprkos političkim previranjima, lideri političkih partija koje su zastupljene u Parlamentarnoj skupštini BiH su se u lipnju 2022. godine obvezali na principe osiguranja funkcionalne BiH koja napreduje na europskom putu.
Ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU omogućit će preporuku za otvaranje pregovora o pristupanju EU.
Crna Gora
U slučaju Crne Gore, prioritet za dalji ukupni napredak u pregovorima ostaje ispunjavanje privremenih mjerila za vladavinu prava, navedenih u poglavljima 23 i 24. Kako bi to ostvarila, Crna Gora treba intenzivirati svoje napore u rješavanju preostalih pitanja, uključujući u kritičnim oblastima slobode izražavanja i slobode medija te borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala i kredibilnosti pravosuđa.
Za to je potrebna politička stabilnost i konstruktivan angažman svih aktera, što će omogućiti uspostavu stabilne vlade i širokog političkog konsenzusa u Parlamentu oko ključnih reformi.
Srbija
Prioritet za Srbiju je uspostavljanje vlasti čvrsto posvećenu europskom strateškom smjeru i reformskom putu. Daljnji rad i politička posvećenost su potrebni kako bi se nastavile i produbile reforme i otklonili nedostaci, posebno u ključnim oblastima što su pravosuđe, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, sloboda medija, sloboda okupljanja i rada domaćih organa na predmetima ratnih zločina.
Kao prioritet je potrebno i da Srbija poveća svoju usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, koja je značajno smanjena. Također se mora snažno uhvatiti u koštac sa svim oblicima dezinformiranja.
Albanija i Sjeverna Makedonija
Prve međuvladine konferencije s Albanijom i Sjevernom Makedonijom održane su 19.7.2022. godine, čime je otvorena nova faza u njihovim odnosima s EU. Albanija i Sjeverna Makedonija trebaju dodatno intenzivirati napore u ključnim oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i borbe protiv organiziranog kriminala.
Albanija se također mora pozabaviti imovinskim pravima, pitanjima manjina i slobodom izražavanja.
Kosovo
Kosovo treba da intenzivira svoje aktivnosti na jačanju demokracije, javne uprave, vladavine prava i borbe protiv korupcije. Komisija ostaje pri svojoj ocjeni iz srpnja 2018. godine da je Kosovo ispunilo sva mjerila za liberalizaciju viznog režima i da prijedlog, koji se još uvijek nalazi pred Vijećem, treba prioritetno razmotriti.
Što se tiče normalizacije odnosa, iako su i Srbija i Kosovo ostali uključeni u Dijalog, EU očekuje konstruktivniji angažman obje strane u pregovorima oko pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji u narednom razdoblju i da pokažu fleksibilnost u cilju ostvarenja brzog i konkretnog napretka.
Turska
U oblasti demokracije, vladavine prava i osnovnih prava. Turska mora. kao stvar prioriteta, preokrenuti negativni trend i riješiti slabljenje učinkovite kontrole i ravnoteže u političkom sustavu. Dijalog o vladavini prava i temeljnim pravima također ostaje sastavni dio odnosa EU i Turske. Činjenice na kojima se temelji procjena da su pristupni pregovori s Turskom zapravo u zastoju, i dalje stoje.
Europsko vijeće je više puta ponovilo potvrdu svoga strateškog interesa za stabilno i sigurno okruženje u istočnom Mediteranu i za razvoj obostrano korisnog odnosa suradnje s Turskom. No, situacija u istočnom Mediteranu se ponovno zaoštrila. Turska mora poštovati suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja članica EU.
Kontinuirana politika neusklađivanja Turske s restriktivnim mjerama protiv Rusije zabrinjava zbog slobodnog prometa proizvoda, uključujući robu s dvojnom namjenom, unutar Carinske unije između EU i Turske. Turska također mora napraviti odlučne korake ka poboljšanju usklađenosti s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući i sa restriktivnim mjerama EU.
Turska ostaje ključni partner EU u važnim područjima od zajedničkog interesa, kao što su migracije, borba protiv terorizma, gospodarstvo, trgovina, energija, sigurnost hrane i transport. Nastavljeni su dijalozi na visokoj razini i intenziviran angažman u tim oblastima. Turska je omogućila dijalog između Rusije i Ukrajine i odigrala ključnu ulogu u sporazumu o izvozu žitarica, iako je također odlučila povećati trgovinske i financijske odnose s Rusijom.
Sljedeći koraci
Sada je na Vijeću da razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o budućim koracima.
Izvješće o Bih možete pročitati: OVDJE.
/Desk/