Europska komisija predstavila je u srijedu u Bruxellesu Europski zeleni plan, tzv. Green Deal, kojim se želi postići da Europa do 2050. bude prvi klimatsko neutralan kontinent te istodobno osnažiti gospodarstvo i poboljšati zdravlje i kvalitetu života europskih građana.
“Europski zeleni plan naša je nova strategija rasta koja daje više nego što oduzima. U planu je opisano kako ćemo preobraziti naš način života i rada te proizvodnje i potrošnje kako bismo zdravije živjeli i inovativnije radili. Svi možemo sudjelovati u tranziciji i imati koristi od mogućnosti koje ona donosi”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je plan predstavila na izvanrednoj sjednici Europskog parlamenta u Bruxellesu.
“Ako krenemo prvi i djelujemo brzo, pomoći ćemo našem gospodarstvu da bude svjetski predvodnik. Odlučno smo naumili u tome uspjeti radi našeg planeta i sveg života na njemu, radi europske prirodne baštine i biološke raznolikosti, radi naših šuma i naših mora. Kad ostatku svijeta pokažemo da je moguće biti održiv i konkurentan, moći ćemo uvjeriti druge zemlje da slijede naš primjer”, naglasila je.
Von der Leyen je iz Europskog parlamenta poručila da Komisija ovim planom, koji se sastoji od 50 praktičnih koraka do 2050., odgovara na veliku zabrinutost javnosti zbog klimatskih promjena.
Upozorila je da njegovo ostvarenje neće biti lagano i da će za to trebati više od jedne generacije, ali i izrazila uvjerenost da je to izvedivo i da još nije prekasno.
“Želimo biti ambiciozni koliko god možemo i realni koliko god možemo”, kazala je, upozorivši da bi cijena nedjelovanja bila prevelika.
Klimatska i ekološka kriza
Izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans upozorio je, u priopćenju, da proživljavamo klimatsku i ekološku krizu.
“Europski zeleni plan prilika je za poboljšanje zdravlja i dobrobiti naših građana kroz preobrazbu našega gospodarskog modela. Razradili smo plan kako smanjiti emisije, poboljšati stanje prirodnog okoliša, zaštititi divlje životinje, stvoriti nove gospodarske mogućnosti i poboljšati kvalitetu života naših građana. U tome svi imamo važnu ulogu. Ta će preobrazba obuhvatiti sve industrije i sve zemlje. K tome, naša je odgovornost osigurati da ta tranzicija bude pravedna i da u provedbi europskog zelenog plana nitko ne bude zanemaren”, poručio je.
Europski zeleni plan predviđa mjere za poticanje učinkovitog korištenja resursa prelaskom na kružno gospodarstvo, za zaustavljanje klimatskih promjena, preokretanje trenda gubitka bioraznolikosti i smanjenje zagađenja okoliša.
Navodi potrebne investicije i dostupne financijske instrumente te objašnjava kako osigurati pravednu i uključivu tranziciju.
Plan pokriva sve sektore gospodarstva, od prometa, energetike, poljoprivrede i građevinarstva do industrija kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila, kemikalija te ICT.
Europski zakon o klimi
Europska komisija predstavit će u roku od 100 dana prvi “europski zakon o klimi” kako bi cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. dobio zakonsku snagu.
Komisija će pripremiti i strategiju za bioraznolikost do 2030., novu industrijsku strategiju i akcijski plan za kružno gospodarstvo.
Najavljuje također strategiju za održivu proizvodnju i distribuciju hrane “Od farme do vilice” te prijedloge za smanjenje zagađenja okoliša.
Odmah će započeti i s radom na planu za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 50 posto do 2030., sa željom da to bude 55 posto, u odnosu na razine iz 1990.
Da bi se postigla klimatska neutralnost, emisije iz prometa trebat će, primjerice, smanjiti za 90 posto do 2050. Promet je odgovoran za četvrtinu emisija u EU.
Komisija predviđa i moguće proširenje europske sheme za trgovanje emisijama na nove sektore, a mogla bi predložiti i uvođenje poreza na ugljik na granici kako bi se zaštitilo europske proizvođače čelika i druge energetski intenzivne industrije od jeftinijeg uvoza iz zemalja s manje strogim politikama za zaštitu klime.
Velika ulaganja
Za ostvarenje tih ciljeva bit će potrebna velika ulaganja. Da bi se ostvarili sadašnji klimatski i energetski ciljevi do 2030. procjenjuje se da će biti potrebno 260 milijarda eura dodatnih ulaganja na godinu, a za to će trebati mobilizirati i javni i privatni sektor.
Komisija će početkom 2020. predstaviti investicijski plan koji bi trebao pomoći da se to ostvari. Najavljuje i plan za sudjelovanje privatnog sektora u financiranju zelene tranzicije koji bi trebao biti predstavljen u trećem kvartalu 2020.
Komisija smatra da bi barem 25 posto dugoročnog proračuna EU-a, Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027., trebalo biti posvećeno mjerama za klimu, a potpora se očekuje i od Europske investicijske banke (EIB), kao i sudjelovanje nacionalnih proračuna putem sufinanciranja projekata.
Pravedna tranzicija
Za regije koje jako ovise o fosilnim gorivima i koje će biti najteže pogođene klimatskom tranzicijom, Komisija predviđa potporu putem Mehanizma za pravednu tranziciju koji će uključivati poseban fond u sklopu kohezijske politike u novom dugoročnom proračunu EU-a.
Komisija želi pomoći mobilizaciji investicija u tim regijama u ukupnoj vrijednosti od 100 milijardi eura kroz idućih sedam godina.
Za najugroženije građane predviđaju se programi za stjecanje novih vještina kako bi mogli pronaći posao u novim gospodarskim sektorima.
U ožujku 2020. Komisija će pokrenuti “klimatski pakt” kako bi se građanima omogućilo da sudjeluju u pripremi novih mjera, kako bi se potaknula razmjena informacija, pokrenule građanske inicijative i prezentirala rješenja koja se mogu kopirati.
Globalno djelovanje
Komisija upozorava da su izazovi klimatskih promjena i degradacije okoliša globalni problem koji zahtijeva globalni odgovor i poziva treće zemlje i međunarodne organizacije da ulože veće napore u borbu za spas planeta.
Mjere za smanjenje emisija na globalnoj razini treba utrostručiti kako bi se globalno zatopljenje ograničilo na ispod dva stupnja Celzijevih, a ako se zatopljenje želi ograničiti na 1,5 stupnjeva, potrebno je uložiti pet puta veće napore, ističe Komisija.
(Izvor: HINA)