BiH nema uvjeta za adekvatnu resocijalizaciju pa bi se teroristi nakon izdržavanja zatvorskih kazni mogli naći na slobodi s istim uvjerenjima koja su ih i odvela u redove IS-a.
Prihvat povratnika sa stranih ratišta veliki je sigurnosni izazov i za mnogo naprednije i uređenije države od Bosne i Hercegovine, kaže u komentaru za Deutsche Welle profesor i dekan sarajevskog Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Nedžad Korajlić.
„Bit ću potpuno iskren. Naše društvo u ovom trenutku nije spremno za kvalitetnu resocijalizaciju. Od ustanova nadležnih za izdržavanje kaznenih sankcija ne možemo očekivati dobre rezultate, jer one rade u teškim uvjetima”. Kvalitetna resocijalizacija, smatra Korajlić, podrazumijeva kadrovsku i stručnu osposobljenost. “Zatvorski čuvari sa samo jednim psihologom ili pedagogom ne mogu osigurati kvalitetnu resocijalizaciju. A kada je riječ o osobama koje su osuđene za terorizam, onda bi s njima trebali raditi timovi stručnjaka za kriminologiju, sociologiju, psihologiju…”
Zatvor nije dovoljan
Stručnjaci ističu da je teško predvidjeti kako će se neka osoba ponašati nakon odslužene zatvorske kazne i može li osuđeni terorist promijeniti svoj stav tijekom višegodišnje robije. Profesorica psihologije na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Elvira Čekić za Deutsche Welle kaže kako zatvorska kazna, sama po sebi, nije dovoljna za promjene osuđenikova ponašanja i da se na temelju relativno malog broja istraživanja iz ove oblasti ne može sa sigurnošću utvrditi obrazac ponašanja osuđenika nakon izdržavanja kazne. Posebno je to teško učiniti kada se radi o slučajevima vjerske indoktrinacije. „Vjerska indoktrinacija je multidimenzionalan, višestruko uvjetovan fenomen koji podrazumijeva upotrebu nasilja često u simboličkim, smrtonosnim akcijama u svrhu ‘svetih’ ciljeva ili ‘vrijednosti’.”
Govoreći o motivima žrtava vjerske indoktrinacije, ona pojašnjava zašto je od takvih ekstremista teško očekivati značajnije promjene ponašanja. „Iz njihove točke gledišta, oni su spasitelji i osloboditelji svog naroda od ‘nemoralnog’ i ‘pohlepnog’ Zapada koji im pokušava oduzeti njihov način života i vrijednosti i nametnuti svoj. U tom slučaju fundamentalizam se ne pojavljuje kao povratak tradiciji i izvornim principima islama, već kao bunt protiv Zapada i svega što on podrazumijeva. Stoga je vrlo teško i očekivati neke posebne zaokrete u njihovim pogledima na društvena zbivanja”, kaže profesorica Čekić.
Ulaganje u sigurnost nije običan “trošak”
Kada je riječ o prihvatu ekstremista koji su se na stranim ratištima borili u redovima Islamske države, BiH pokazuje i druge slabosti, a jedna od njih je i sporost u formiranju vlasti, kaže profesor Nedžad Korajlić: „Ljudi koji rade u sigurnosnom sektoru ne bi trebali razmišljati o tome tko će im sutra biti šef, kako će raditi u idućem periodu, tko će donositi odluke… Problemi s usvajanjem budžeta, nabavkom materijalno-tehničkih sredstava, prijemom novih kadrova, sve to dodatno komplicira sigurnosnu situaciju.”
Prihvat ekstremista osumnjičenih za terorizam je složen proces, kaže naš sugovornik. „Mnoge vlade na različitim nivoima u BiH o ovom problemu razmišljaju kao o jednoj vrsti ‘troška’, ali sigurnost se tako ne smije posmatrati. Ovu problematiku ne smijemo promatrati isključivo statistički i biti zadovoljni ako u određenom vremenskom periodu nismo imali terorističkih prijetnji. Sigurnost se gradi i čuva, to je stalan proces koji košta, ali se na kraju uvijek isplati”, kaže profesor Korajlić.
U Siriji je još oko 70 državljana BiH
Sud BiH odredio je jednomjesečni pritvor za pet državljana BiH koji su se u Siriji borili u redovima „Islamske države” i drugim ekstremnim grupama. Pritvor je određen Emiru Ališiću, Senadu Kasupoviću, Miralemu Berbiću, Jasminu Keseroviću i Hamzi Labidiju. Armen Dželko i Muharem Dunjić još se nalaze na ispitivanju u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA). Osumnjičeni ekstremisti u nadležnosti su policije i Tužiteljstva BiH i najvjerovatnije će se suočiti s optužbama za pripadnost terorističkim organizacijama.
U BiH je iz Sirije deportirano i šest žena i dvanaestero djece. Oni su smješteni u Imigracijski centar u Delijašu. Grupa koja je u četvrtak (19.12.) deportirana iz Sirije samo je dio b-h državljana koji se nalaze u toj zemlji. Pretpostavlja se da je u Siriji u različitim svojstvima još oko 70 državljana BiH i njihove djece koja imaju pravo na bh državljanstvo.
(Izvor: DW)