Državni Dom Naroda Parlamenta BiH nakon kratkotrajne deblokade rada u ponedjeljak je usvojio zakon povezan sa sprječavanjem terorizma, no svejedno nije potpuno otklonio opasnost da se ta zemlja nađe na sivoj listi Moneyvala što bi joj drastično otežalo financijske transakcije s inozemstvom.
Mjesecima parlament BiH nije uspijevao usvojiti niti dnevni red niti su sjednice održavane zbog protivljenja SNSD-a Milorada Dodika da se na dnevni red stave točke protiv kojih je ta stranka. Njihovih troje zastupnika su napuštali dvoranu parlamenta čime su rušili quorum Doma naroda, prenosi HINA.
U ponedjeljak su se pojavili te zajedno s drugima usvojili Zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, financiranja terorizma i financiranja širenja oružja za masovno uništenje.
Zamjerku ovome zakonu imao je hrvatski izaslanik u Domu naroda Zlatko Miletić koji smatra neprimjerenim da se ovaj zakon, kako kaže, odnosi samo na terorističke organizacije s islamskim predznakom.
„Ispada da osim islamskog terorizma terorizam kao takav ne postoji u nekim drugim oblicima”, rekao je Miletić. Pritom je naveo kako bi se na tome popisu trebao naći i Ravnogorski četnički pokret.
Usvojeni zakon bila je i jedina točka dnevnoga reda sjednice u ponedjeljak. No, usvajanje toga zakona nije bio jedini uvjet da BiH izbjegne sivu listu Moneyvala.
U međuvremenu nisu donesene dopune zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima te o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom.
Oba ova zakona nu proceduri su Vijeća ministara BiH gdje ih ponovno koči državni ministar financija Srđan Amidžić iz SNSD-a. Ova stranka prigovara da se ovim izmjenama zakona zadire u entitetsku nadležnost Republike Srpske.
Uvrštavanje BiH na sivu listu Moneyvala značilo bi pojačani nadzor međunarodnih financijskih institucija i označilo zemlju rizičnijom u sustavu borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Posljedice bi se mogle očitovati u sporijim i skupljim međunarodnim transakcijama, većem oprezu banaka te otežanom pristupu stranim kreditima i ulaganjima.
Takva odluka bila bi i negativan signal za ekonomski kredibilitet BiH, uključujući moguće posljedice za europski put i pristup SEPA sustavu plaćanja.
/Desk/