Kao i u prvom krugu, 21. svibnja, na lokalnim izborima pravo birati imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji imaju prebivalište na području jedinice za čija se tijela izbori provode. Birači, dakle, ne mogu glasovati izvan mjesta prebivališta, niti se glasuje u inozemstvu. Pravo biranja ima 2 milijuna 791 tisuću birača, za koje će na izborni dan biti otvoreno 4. 473 biračka mjesta.
Manje listića i kandidata
Nedjeljni će izbori za birače biti nešto jednostavniji nego u prvom krugu, bit će manje glasačkih listića i manje kandidata, na svakom listiću samo po dva, podsjeća potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstava (DIP) Vesna Fabijančić Križanić.
Izabran će biti kandidat koji donije veći broj glasova birača koji su glasovali. Dogodi li se da oba kandidata dobiju jednak broj glasova, održat će se treći krug.
Ispravno se glasuje tako da se na glasačkom listiću zaokruži samo jedan redni broj ispred imena kandidata za načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika.
Lokalna izvršna vlast bira se na četiri godine.
Otiskano je 3. 321.800 glasačkih listića, koji su distribuirani na ‘teren’, odnosno nadležnim županijskim izbornim povjerenstvima koji će ih onda ‘spustiti’ u lokalne jedinice u kojima se održava drugi izborni krug.
Izborno pravo je pravo i obveza
DIP poziva birače da ispune svoju dužnost i izađu na birališta, poslodavce kojima je nedjelja radni dan, da zaposlenicima omoguće glasovanje.
“Izborno pravo je i pravo i obveza, to je izuzetno važno na lokalnim izborima, jer se osnovni problemi građana rješavaju na lokalnim razinama”, ističe Fabijančić Križanić.
Iako praksa pokazuje da se drugom krugu odazove nešto manje birača nego u prvom, birači trebaju iskoristi svoje pravo birati čelnika koji će iduće četiri godine upravljati njihovom sredinom i proračunskim novcem, opetuje potpredsjednica DIP-a i navodi da se prvom krugu odazvalo nešto više od 46 posto birača.
Za glasovanje treba vrlo malo vremena i mislim da bi svaki poslodavac trebao svom zaposleniku koji u nedjelju radi omogućiti da ostvari svoje ustavno pravo, poručuje.
Iako se drugi krug održava u znatno manje jedinica i na manje biračkih mjesta nego prvi, na provedbi izbora angažirat će se velik broj ljudi, 50-ak tisuća. Samo u biračkim odborima ‘sjedit’ će ih gotovo 45 tisuća, izbore će promatrati oko 7 tisuća promatrača.
Prvi rezultati ranije nego inače, već oko 20 sati
Prvi privremeni rezulati drugog kruga lokalnih izbora, bit će na DIP-ovoj stranci dostupni ranije nego inače – već od 20 sati.
DIP će u nedjelju u dva navrata, u podne i u 17 sati izvijestiti o odazivu birača.
Nedjelja će dakle, donijeti odgovore na nikad neizvjesnije lokalne izbore. Znat će se hoće li Zagrebom i dalje, u šestom mandatu, upravljati Milan Bandić ili Anka Mrak Taritaš (HNS/SDP), hoće li Split, nakon što mu je to već jednom ‘pošlo za rukom’ ponovno voditi Željko Kerum (HGS) ili pak Andro Krstulović Opara (HDZ).
Izglede za još jedan mandat na čelu Rijeke ima SDP-ov Vojko Obersnel, uvjet je da pobijedi nezavisnog Hrvoja Burića, isto u Osijeku mora napraviti Ivica Vrkić, s kojim je u drugi izborni krug ušla HDZ-ova Ivana Šojat.
Nedjelja će pokazati ‘pripada’ li Metković Mostu ili HDZ-u. Taj grad za Most ima posebno, gotovo simboličko značenje, HDZ, pak, nakon što se na nacionalnoj razini razišao s Mostom, želi pobijediti baš u Metkoviću, Mostovoj Katarini Ujdur suprostavlja svog Dalibora Milana.
HDZ ima jakog kandidata u Dubrovniku, Mate Franković u drugi je krug ušao sa znatnom prednošću ispred HNS-ova Valentina Dujmovića. Iste sreće u Kninu nije bila dugogodišnja HDZ-ova gradonačelnica Josipa Rimac, nezavisni Marko Jelić dobio je u prvom krugu više glasova od nje.
Tko će vladati Varaždinom, Kninom, Imotskim
Povratnik u politiku i bivši gradonačelnik Ivan Čehok pokušat će u nedjelju u Varaždinu pobijediti Alena Kišića, SDP-ova kandidata kojeg podržava HNS.
Iako je često izvan svih fokusa, u nedjelju će se pratiti i ishod izbora u Imotskom. Grad u kojem tradicionalno pobjeđuje HDZ, birat će između HDZ-ova Ivana Budalića, kojem je pobjeda izmaknula ‘za dlaku’ i nezavisnog Ivice Kukavice.
Zanimljive izborne bitke vode se i u županijama – Splitsko-dalmatinska župana bira između HDZ-ova Blaženka Bobana i Mostova Mira Bulja, Dubrovačko-neretvanska između Nikole Dobroslavića (HDZ) i Nikole Grmoje (Most), Vukovarsko-srijemska između HDZ-ova Bože Galića i nezavisnog, a zapravo Mostova Tomislava Panenića.
U Varaždinskoj se sučeljavaju HNS-ov župan Predrag Štromar i reformist Radimir Čačić, bivši HNS-ovac i bivši župan kojemu je Štromar tada bio zamjenik.
(Izvor: Hina)